Make your own free website on Tripod.com

BOZIC kod pravoslavnih u Crnoj Gori

 


 


                 
  



    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma,..
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


      

   

  


 


Bozic se kod svih hriscana slavi kao dan rodjenja Isusa Hrista. To nije samo dan porodicnog veselja, vec svih u bratstvu, selu, plemenu i sire. Bozicu kod pravoslavnih prethode bozicne posti, koji uvijek pocinju 27. novembra i traju do 6. januara. Prema predanju, ovaj post traje jos iz doba Isusa Hrista. Prema crkvenom tumacenju, post je uzdrzavanje covjeka od mrsne hrane, s jedne strane, i uzdrzavanje od rdjavih navika, misli, zelja i dr., s druge strane. Cilj posta je ociscenje tijela, jacanje volje i sl. Oni koji hoce da poste cijele bozicne poste uzdrzavaju se od hrane koja je zivotinjskog porijekla. Izuzetak cini riba.

Kod Crnogoraca Bozic se smatra jednim od najvecih praznika. Bozicno slavlje, pocinje na Badnji dan, a to je uoci Bozica. Ujutro u rasvit zore domacin kuce, sam ili jos sa nekim odlazi u sumu da posijece i donese kuci badnjak. Najcesce se bere hrast ili cer, a u nedostatku toga moze svako sirovo drvo. Danas se u gradovima kupuju hrastove grancice koje simbolizuju badnjak. Onaj koji sijece badnjak ostavi prvi iver da od njega stavi parce u cesnicu o kojoj ce kasnije biti rijeci. Kada sa pjesmom domacin kuce donese badnjak, isijece ga na onoliko djelova koliko ima muskih glava i jedan vise za "Mali bozic" i iste uzasloni uza zid kuce. Kod nekih je obicaj da se sijece samo jedan veci i jedan manji badnjak. Treba napomenuti da je kod Crnogoraca obicaj da se badnjak okrvavi, tj. Da se na njemu zakolje ono sto je domacin kuce namijenio da kolje za Bozic. Na Badnji dan se obavljaju svi radovi, a najvise se vrse pripreme za Badnje vece i Bozic. Treba napomenuti i to da je obicaj da se na Badnji dan nista iz kuce ne daje niti se ide kod drugoga da se sto pozajmljuje. Uvece, kad se oposle vanjski radovi i kada je domacica spremila veceru, a to je u prvi mrak, u kucu se unosi slama i prostire se po sobi, sto simbolizuje jasle u kojima je rodjen Isus Hristos. Domacica je na patosu prostrla vrecu ili nesto slicno i na njoj postavila veceru. Za veceru se obicno sprema posni pasulj, priganice przene na ulju, med, riba ili bakalar, salata, a od pica rakija i vino. Sva zenska celjad, sa upaljenim svijecama ili jednom svijecom, stoje unutar prostorije i cekaju da se pojavi domacin i ostali muskarci iz kuce sa badnjacima ili badnjakom. Kada domacin dodje pred vrata kuce govori:"O domacine"! Iz kuce domacica odgovara:"Evo ga evo"! Na to ce domacin:"Dobro vece i srecno vam Badnje vece"! Iz kuce odgovaraju "Sve vam srecno i cestito bilo" i zatim muskarce posipaju zitom. Badnjaci se nose odmah na ognjiste i postavljaju se unakrst. Tada domacin uzima po malo od sve hrane koja se spremila za veceru i stavlja na badnjak govoreci:"Zdravi ste badnjaci veseljaci! Ja vas hljebom i vinom, a vi nas zdravljem, napretkom i svakom srecom"! Tada se malo vina pospe po njima, a u nedostatku vina moze i rakija. Poslije ovoga, pomole se Bogu stojeci i svi sjedaju na slamu oko postavljene vecere i veceraju. Poslije vecere domacica daje smokve i orahe ili ljesnike da se krcaju, a pece kestenje ako ihima. Od pica se pije rakija ili vino. Pjevaju se razne pjesme, a najvise bozicnje, naravno ko ih zna. Dok badnjaci gore, domacica priprema hranu za Bozic, posebno kuvajuci sirovo i suvo meso. Na badnje vece rijetko ce ko kod koga poci, a ako i dodje to je na kratko vrijeme. Povremeno, domacin, ili neko od odraslih, izadje iz kuce i opali iz puske metak, zovuci nekoga iz sela:" O Vasilije, srecno ti Badnje vece"! Drugi tada odgovara:" Sve ti srecno i cestito bilo"!

Ako domacin nema stalnog polaznika (poloznjaka, radovana), on ce prije Bozica pitati nekoga ko mu je posebno mio i drag hoce li da mu bude polaznik, sto ovaj uvijek prihvati. Na Bozic, rano ujutro, polaznik ide u kucu koju treba da polazi. Sa grancicom od badnjaka ili patalicom koju je domacin kuce napravio (to je sa strane otesana grana od hrasta) ulazi u kucu govoreci:" Domacine"! Kada se ovaj pojavi na vratima pospe ga sa malo zita i domacin njega, i kaze:" Dobro jutro i srecan vam Bozic"! Ukucani odgovaraju:" Sve ti srecno i cestito bilo"! Polaznik prilazi badnjacima koje je domacica vec malo razgorela, i govori "Dobro jutro badnjaci veseljaci". Zatim udara po njima grancicom ili patalicom a po kuci prskaju varnice i on nastavlja govoreci:" Koliko ovih varnica toliko u dom muskih glava, toliko srece, radosti, zdravlja i napretka. Koliko ovih varnica toliko govedi, ovaca, konja, kosnica" i tako dalje nabraja. Poslije ovoga rituala polaznik se prvi omrsi. Domacica servira vise vrsta mesa (kuvano, sirovo i suvo, peceno, barena kobasica) sir, skorup, itd. Poslije tarkanja badnjaka, u kuci se svi mirbozaju, na nacin sto se tri puta ljube i govore:" Mir bozji, Hristos se rodi" a ovi odgovaraju:" Vaistinu se rodi" i tako ce se to ponavljati sa svakim ko bude dolazio u kucu, ili se sretnu van kuce. Ovdje treba napomenuti da jedni drugima ne idu na Bozic, dok polaznik ne dodje. Polaznik najcesce ostaje na rucak i tada domacica, u najvecem broju slucajeva, pored ostalog iznese cesnicu, a to je prijesna pogaca, u koju je stavljen metalni novac, a ponegdje i parcence ivera od badnjaka, malo od jarma, od sita i sl. Ova pogaca se lomi rukama na onoliko djelova koliko ima prisutnih za trpezom. Vjeruje se da ce onaj koji nadje novac biti srecan. Velika je radost kada novcic nadje domacin ili domacica kuce. Od dolaska poznanika, pa u toku cijelog dana, povremeno se puca iz vatrenog oruzja.

Na kraju treba napomenuti da se na Bozic, kao i na Badnje vece, obavezno pjeva uz gusle, naravno ko to umije. Kada polaznik polazi svojoj kuci, ostavlja nesto malo novca pored badnjaka, koje uzima domacica i koja ce polazniku darivati carape i maramicu ili nesto slicno. Kod nekih se ovaj poklon polazniku daje na Vaskrs. Zabiljezili smo i to da je u vecini sela pljevaljske opstine obicaj da zene, a nerijetko i po neki stariji muskarac, na Bozic ujutro idu na groblje i svak od njih nosi po bocu rakije zasladjene secerom. Tamo je piju i to ne u malim kolicinama.

Posebno treba istaci da se u nekim krajevima Crne Gore na Bozic ujutro sluze narocita jela. To se cini u Sarancima - opstina Zabljak gdje se priprema Dzogrdan, specijalitet koji se jede na Bozic ujutro. Dzogrdan se priprema od sakupljene masnoce sa supe od kuvanog sirovog i suvog mesa i tome se doda dosta skorupa iz mjesine, kao i izdrobljeni hljeb pa se napravi smjesa popara. Ovo je izuzetno ukusno.

Svi navedeni obicaji u vezi sa slavljenjem Bozica su opisani na osnovu podataka sakupljenih od ljudi iz mnogih krajeva Crne Gore, s tim sto nijesu navedeni detalji koji se od mjesta do mjesta razlikuju. Medjutim, kako postoje bitne razlike u obiljezavanju Bozica kod malisorskih katolika, katolika u Boki Kotorskoj i pravoslavnih u Bijeloj, to cemo ove obicaje iznijeti onako kako smo ih culi od sagovornika….

 

Vasilije Mujo Spasojevic - "Obicaji u Crnoj Gori"





    
    Monitor
   
Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
       
aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
   
Radio Crne Gore