Make your own free website on Tripod.com

BOZIC kod pravoslavnih u Dobroti - Boka

 


 


                 
  



    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma,..
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


        

   

  


 


S obzirom na specificnosti obicaja u vezi sa proslavom Bozica kod pravoslavaca u Boki, ovdje cemo u cjelini navesti odlomak iz knjige Sava Nakimovica (izdata u Beogradu 1908.godine), u kojoj je, takodje, obradjena ova problematika.

"Obicaji o Bozicu u Dobroti - Imaju mnogi Dobrocani svojih zemalja. Ljudi su i kiceljivi. Na pr. Ako imaju jedno ovece svoje zemljiste, podijele ga makar u desetoro, samo da imaju deset kmetova. Tad se fale:'Imam kmetova deset'. Ti su gospodari bili sve pravoslavni, pa su primorani da predju u Rimokatolicku vjeru jos u doba mletacko, a njima je isto ostalo u obicaju slaviti krsno ime i Bozic. Zato treba o Bozicu kmet svaki da im donese nekoliko bozicnjih badnjaka na ognjista; tad gologlavi govore ove rijeci:' O Boze i Bozicu, podaj nezi sto i djeticu!" Tad prekroci preko vrata kuzine, te povice:' Dobar vece, gospodaru ili kapetane, cestoto ti vecerasnja vecer, i na zdravlje od godine do stotine!' Na to kapetanova zena, ili nevjesta, ili koja djevojcica, drzi u rukama jedan tanjir pun zrna psenice, i u tomu slatki sipak, pa kmeta zaspe psenicom, a kmet prilozi badnjak na vatru.

Tad dodje domacin gospodar gologlav sa svijecom vostanom i sa kadionicom i sa bardakom punim vina, okadi badnjake tamjanom i zaspe psenicom, prelije vinom unakrst, govoreci:" U ime oca i svetoga duha, amin". Posto se tako prelije, vise se ne zovu badnjaci, nego 'veseljaci'. Tad puske pucaju i vina iz bardaka svak po malo srkne.

Tad razastru slamu senicnu po kuci, te na njoj donesu veceru. Ovo biva u mrak. Pri veceri ustane domacin gologlav, uzme bardak s vinom u ruke i rece:"O Boze i Bozicu, i sveta majko Hristova, budi nama zastupnica i po moru i na suvu, brodovi nam pucinom plovili, a doline psenicom rodile i s vinovom lozicom. Zivjeli kmetovi i njihove motike, te nam lozu gojile, da pijemo vina izobilja, kako sretni i cestiti Dobrocani!"

Po veceri, iznese kapetan pusaka i praha, pa ti onda pale sa svojijeh prozora, i sve vicu:"Zivio domacin i njegov dom! Bozic njemu na zdravlje dolazio!"

Loze dobro vatre, da se sva kuhinja uzari vatrom. Donesu gusle dobro uresene, da kmetovi pjevaju. Tada bi kmetovi ispjevali po nekoliko bozicnih pjesama, a i narodnih.

Malo pred ponoca podju spavati, a kmetovi ustanu rano, popiju kavu i rakiju, podju u kuhinju, potaknu badnjake, te ucine dobar oganj. Skinu dobro pecivo, ma najvise obicavaju dobru prasicu, u kojoj ima od 15-20 oka, pa je metnu da se pece cijela. Kad misle da je pecena, ubodu prstom ispod pleca, pa, ako ne pari prst, onda je gotova, biva, dobro pecena. Tada je odalje od vatre, a kad je skinu sa raznja, opale pusku, te time daju znak, da se skinula bozura.

U to se i gospodari dignu iz kreveta i vicu:" Na zdravlje Bozic, na mnogo godina!" Popiju kavu, pa ti podju u crkvu, da se mole Bogu.

Kad se vrate iz crkve, to je obicno pred podne, svako domace celjade uzme svijecu vostanicu u ruci, upale ih, pa se stanu ljubiti, i sve govore:'mir Bozji','Hristos se rodi', klanjamo se 'Hristovu rozdestvu'. Poslije tog sve one svijece metnu u senicu zajedno, da gore skupa. Tad uzmu mac, pa sijeku pecivo i pocnu blagovati iz jednijeh nacvi.

Kad se tako dobro ponaprave, uzmu kmetovi dzeferdare, pa stanu pucati, a kapetan, oliti gospodar, naredjiva kmetu, koga ce zvati da mu cestita Bozic. Od prilike ovako se zove oz glasa:'O kapetan Jovo Ivov!' - On se (kmet njegov) odzivlje:'Evo ga oooo!' - Prvi ce:' Aaa aj, cestito ti Bozic, na mnogo ti ljeta dolazio!', te ispali dzeferdar, a on ce njemu:' I stobom zajedno!' te opali dzeferdar. Tako se izredi svo mjesto, samo ne oni, koji su u zalosti.

Ako je koje siroce staro ali ti potrebno, spravi mu se svaka kuca plece peceno, i vina, i svega, i po jedan zuti dukat, da i ono siroce veselo stoji.

Posto cestitaju jedan drugom Bozic, idu u polazenje sa narancama, u njima zabodu srebrna novca, a dje ko i dukat, i idu da polaze kuce. Obicno zet, ako je iz mjesta ozenjen, polazi zenin rod. To polazenje biva ovako: polaznik ulazi u kucu i cestita Bozic. U to ga domacica doceka, zaspe sakom senice i rece:'Dobro dosao sretni polaznice!' To je znak, da jos nijesu polazeni, biva, da, osim domacih, niko nije na Bozic te godine u kucu ulazio. Tada polaznik ide u kuzinu, potakne badnjake i na pridevak metne sipak ili narancu sa novcem. Pocnu pjevati pjesme od Bozica i pale iz pusaka. A domacica treba da pripravi polazniku lijepe navezene carape.

Na onoj slami, na kojoj se je jelo uoci Bozica, jede se sve do prvog dana od godine, a tad se skupi, te nosi na bastine, zasiplje vocke, da ne bi na vocku pala guba oliti lisaj. Ostave i bokun (komad) bozicnjeg badnjaka zbog gusjenica, da ne bi napale s proljecem u vrtove.

Ovi su obicaji i po svoj Boki, samo je u Dobroti razlika, jer ima i kmetova.

Badnjaci se loze jos uoci Vasiljev-dana i Bogojavljanja, a kod pravoslavnih i uoci Sv.Save. Koliko je muskih glava u kuci, toliko loze i badnjaka, i jedan suvise u napredak. Gdje je kuca ostala na zenski rod, tu se ne loze badnjaci, kao sto se ne lomi o krsnom imenu ni krsni kruv".

Vasilije Mujo Spasojevic - "Obicaji u Crnoj Gori"






    
    Monitor
   
Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
       
aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
   
Radio Crne Gore