Make your own free website on Tripod.com

CRNOGORSKA NARODNA NOSNJA

 


 


                 
  



    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma,..
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


       

   

  


 



U etnoloskijem odlikama Crne Gore narodna nosnja zauzima veoma izrazeno mjesto, vjerovatno znatno upecatljivije i obuhvatnije nego sto je to slucaj sa drugijem narodnim nosnjama na Balkanu, pa i sire. Razlozi takvoga uvazavanja proizilaze iz njezine istorijske uloge i estetskijeh kvaliteta. U pitanju je, u stvari, siri drustveno – kulturni vid odijevanja Crnogoraca tokom duge, visevjekovne borbe za slobodan opstanak, u kojoj je svecana nosnja odigrala izvanredno znacajnu ulogu u tijeku dokazivanja samostalnosti i samobitnosti ovoga naroda. cak i njezin surogat – suknena nosnja – predstavlja znacajan sastojak tog toka, kao jos jedan dokaz odgovarajucega i uspjesnoga prilago|avanja teskijem i oskudnijem, ali pregalackijem i ponosnijem vremenima.

Svecana, ili svitna crnogorska nosnja nastala je sredinom XV vijeka, kao nosnja dinastije Crnojevic i njihove vlastele.* Kada je doslo do organizovanja crnogorskog Principata i Vladikata ("teokratije") i borbe za opstanak u slobodi, nasljedje Crnojevica, navlastito njihova nosnja, postaje izrazen duhovni oslonac novoga sastavljanja zajednice, samopoistovjecivanja i poistoro|avanja. Jedan dio vlastele, koji se nastanio u slobodnomu podlovcenskom podrucju, imao je svoju "crnojevicku" nosnju i njom, pored ostalog, tezi da pojaca svoj ugled i znacaj u novijem uslovima. No, u novijem, veoma tegotnijem okolnostima, neminovno dolazi do "vojnicke demokratije" i Opstecrnogorskoga zbora, te se potencira ravnopravnost. Ta jednakost bivsega kmeta i seljaka sa vlastelinom, sa izvanredno prisutnom i aktuelnom tradicijom Crnojevica, koju, pored ostalog, podstice i crkva, kao pravni nasljednik Dinastije, dovodi do opste teznje da se posjeduje nosnja Crnojevica.

Postojao je i drugi, veoma vazan, razlog. Takva nosnja mogla je biti izvanredan dokaz suprotstavljanja turskijem propisima o oblacenju potlacenog naroda. Pored ostalog, Turska je zabranjivala da raja nosi gizdava odijela i boje koje su nosili Turci (crvena, plava, ljubicasta, zelena). Posebito su bili osjetljivi na nosenje pozlacene odjece od skerleta i kadife, ili nakrivljenijeh kapa, itd. "Raja" je morala nositi samo skromne haljine, crnijeh boja i bez ikakvoga isticanja. Slobodni i ponosni Crnogorci, duhovno pripremljeni za borbu do potonjega, smatrali su posebito znacajnijem da i putem nosnje i oblacenja dokazuju tu svoju sudnju spremnost.

Medjutijem, ekonomske prilike nijesu isle na ruku takvijem teznjama. Cak ni bivsi vlastelini nemaju mogucnost da izradjuju svu svecanu nosnju. Dosta brzo javljaju se djelovi nosnje, izradjeni od sukna, kao oponasanje djelova svecane nosnje da bi poznije nastala i kompletna crnogorska suknena nosnja, nadomjestak svecane nosnje. Spajanje djelova jedne i druge nosnje, ustvari je najkarakteristicniji nacin odijevanja Crnogoraca tokom proslosti. Sve do novijega vremena, kada industrijalizacija i moderni oblici zivljenja i ponasanja neminovno potiskuju staro, Crnogorci su se, sto je moguce vise naprezali da u svojoj garderobi, pogotovo za udavace i mladozenje, za posebne svecanosti i zabave, imaju sto vise parcadi svecane crnogorske nosnje. Smatrali su da tijem znacajno doprinose sopstvenomu ugledu i znacaju. Brojni materijalni dokazi, arhivski izvori i narodna predanja veoma slikovito ukazuju na te oblike ispoljavanja, postovanja, zrtvovanja itd. U vezi sa narodnom nosnjom jednog od prvorazrednijeh oblika crnogorskoga isticanja, posebitosti i znacenja. Posebno su interesantni testamenti, kupoprodajni ugovori i druge isprave u kojima djelovi svecane crnogorske nosnje figuriraju kao veoma znacajni predmeti.

U vrijeme teske borbe za opstanak, kada ni domaca radinost nije mogla obezbijediti potrebit materijal za sukneno odijelo, a da se ne govori o svecanoj no{nji, Crnogorci sve vise koriste parcad odjece koju su otimali od Turaka. To je bilo utoliko prihvatljivije jer je moglo biti, i jos jedan, dokaz njihovoga junastva, kao i protivljenje turskijem propisima o odijevanju raje. Kada su imucniji glavari, pa i mitropoliti, poceli da nose djelove te odjece, oblacenje turskijeh haljetaka uzima veliki zamah,sto uveliko objasnjava utiske brojnijeh putopisaca o odijevanju Crnogoraca "na turski nacin". No, u svojijem skrinjama, kao velje dragocjenosti, Crnogorci su cuvali pojedine djelove svoje nacionalne, tako znacajne, svecane nosnje. Tek u vrijeme Petra I i Petra II, kada se ekonomske prilike znacajnije poboljsavaju, postepeno se izbacuju turska parcad odjece, i ponovo prave i kombinuju djelovi svecane i suknene crnogorske nosnje, a na svecanostima, zborovima, svadbama, sahranama, posijelima itd. preovla|uju djelovi svecane nosnje.

Medjutijem, posjedovanje svecane nosnje, kako za domacina kuce, tako i za clanove njegove famelje, bila je u ostrom raskoraku sa stvarnijem mogucnostima. Cijene pojedinijeh haljetaka bile su vece od znacajnijega dijela imanja koje su posjedovali. Ti raskoraci bili su toliko izrazeni da knjaz, kasnije kralj, Nikola pokusava, u nekoliko navrata, da zabrani upotrebu te nosnje, ali u tome samo djelimicno uspijeva. To je jos jedan od kurioziteta ove teme, koji nije poznat u praksi samostalnijeh drzava, poglavito ako se ima u vidu njezina veoma znacajna istorijska uloga. Tek kada su moderna tehnologija i racionalizovano mnijenje uzeli maha u Crnoj Gori, uloga i zncaj crnogorske svecane nosnje se svodi u ramove folklora i estetskog dozivljaja. Njezina istorijska uloga, kao jednog od cinilaca mobilizacije u borbi za slobodu, nastavljanje nasljedstva Crnojevica, istosti i istorodnosti, svedena je danas, uglavnom, na nivo muzejskijeh vrijednosti i folklornoga ispoljavanja.

*           Po mnijenju dr Radoslava Rotkovica "Crnogorsku narodnu nosnju donijeli su nasi pomorci sa Krita (kao i oro, od grckog xoros). Radi toga je Djuradj Crnojevic 1496. dosao u Veneciju odijeven svecano ‘a la greca’. Ali to ne znaci ni da smo Rimljani, ni Grci"

Mr Zorica Mrvaljevic  





    
    Monitor
   
Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
       
aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
   
Radio Crne Gore