Make your own free website on Tripod.com

CRNOGORSKI SVECEVI

 


 


                 
  



    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma,..
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


    

   

  


 



SVETI VLADIMIR DUKLJANSKI, vladar Duklje od 997. Do 1016. Slave ga 4. Maja (22. Juna) sve tri vjere u Crnoj Gori. 

 SVETI VASILIJE OSTROSKI (Popovo Polje - Hercegovina, 28. Decembra 1610. - Manastir Ostrog, 29. April 1671). Slavi se 12. Maja (29. Aprila). 

SVETI STEVAN PIPERSKI (Zupa Niksicka ? - Celija Piperska, 20. Maj 1697; prema nekijem izvorima, umro je 20. Maja 1714.). Slavi se 2. Juna (20. Maja).

SVETI PETAR CETINJSKI - CUDOTVORAC (Njegusi, 1. April 1749. - Cetinje, 18. Oktobar 1830), crnogorski vladar i vladika izmedju 1782. i 1830. Godine. Slavi se na Petrovdan (Lucindan), 31. (18) oktobra.

Srpska pravoslavna crkva bila je razvila mit o petom crnogorskom svecu, Sv. Arseniju, cije su mosti tajanstveno prenesene iz Pecke patrijasije u Crnu Goru. cuvane su u crnogorskijem manastirima: Celiji Piperskoj, Zdrebaoniku kod Danilovgrada, Ostrogu, Kosijerevu, Manastiru Moraci, Dovolji na Tari.

Medjutijem, Sv. Arsenije nije crnogorski nego srpski svetac (Srem ? - 1267), nasljednik Svetoga Save. Njegovo unosenje u krug crnogorskijeh pravoslavnih svetaca vrsila je SPC u sklopu opste politike posrbljavanja Crnogoraca i Crne Gore.

Crnogorci koje je kanonizirala SPC kao srpske svece

Sv. JOANIKIJE DEVICKI, rodom iz Dioklitije Fortinske (Crnogorskoga Primorja), kojega je SPC proglasila za sveca u prvoj polovini XV s; odmah nakon smrti (pominju se tri godine njegove smrti: 1430, 1440. I 1450). Bio je isihazsta i samotnjak u Crnoj Reci na Ibru dje je podigao crkvu i manastijer, a zatijem odlazi u Drenicu na Kosovu radi samotovanja u Devickoj pustinji, po kojoj je i dobio nadimak. Tokom XVI v. Pecka patrijasija obnavlja i razvija kult ovoga sveca. Ktitor je manastijera Devica dje mu mosti i danas pocivaju. U tom manastijeru sacuvan je njegov portret kao ktitora, uz portrete iz XVI v. u Peckoj priprati i iz 1601. G. u selu Mlecani kod Prizrena u crkvi Sv. Nikola.

U duhu svoje politike, SPC kanonski je proglasila za sveca i srpskog despota STEVANA STILJANOVICA, inace crnogorskoga feudalca, rodom iz Pastrovica (? - oko 1540). Bio je kastelan Novigrada i Orahovice, upravnik Valpova, pristasa Ferdinanda Hasburskog u borbi protiv Jovana Zapolje za ugarski prijesto. Krajem 15. V. napustio je Crnu Goru i prijesao u Srbiju dje ga legenda veze za grad Morovic. Mosti Sv. Stevana Stiljanovica i njegove supruge Jelene pocivaju u manastiru Sisatovcu na Fruskoj Gori. Zanimljivo je napomenuti da je ime ovoga sveca nosio 1942. g. jedan partizanski bataljon pastrovskog i primorskog kraja. Potrebito je vrnuti Sv. Stevana Stiljkanovica svetiteljima crnogorskog naroda kojemu pripada.

Potonji, 33. clan Zakonika Petra I zavrsava se: "…Za sahraniti i uzdrzati sve ovo visenapisano na trideset i tri clena razdijeljeno, ucinismo svekolici zakletvu, cjelujuci castni i zivotvorjasci krst i svjatoje Evangelije pri tom i svete mosci velikomucenika Panteleimona. Na Cetin 17 cisla 1803 goda". Iz ovoga slijedi, da su u to doba na Cetinju (najvjerovatnije u Cetinjskomu manastiru) postojale mosti SVETOGA VELIKOMUCENIKA PANTELEIMONA na koje su se Crnogorci zaklinjali kada su pravili razne stege. Te su mosti potom nestale iz Crne Gore. Neki izvori drze da je sveti Panteleimon bio LUKA KALUDJEROVIC. Naucno su ostale nedokazane tvrdnje i pretpostavke: 1. Da je Sv. Panteleimon bio Luka Kalu|erovic, i 2. Da je njegov kult u Njegosevo doba zamijenjen kultom Sv. Petra Cetinjskog, u duhu petrovicevskog nauma uzdizanja svoje dinastije, na ustrb ranije tradicije.

Takodjer je jos uvijek naucno neispitan ISAIJA OD ONOGOSTA. Zivio je u XVI v. u ostroskijem stijenama, prije Sv. Vasilija Ostroskog. Turci su mu na Poviji sazegli manastijer, usljed cega je prijesao na Ostrog. Nedavno je SPC otvorila u Niksicu duhovni centar koji nosi ime ostroskog svetitelja Isaije od Onogosta. Ova reafirmacija imena Isaije od Onogosta vrsi se, svakako, u sklopu politike SPC na posrbljavanju i otudjivanju crnogorskoga nasljedja.

Katolicki svecevi i blazeni sa crnogorskog podrucja

Crna Gora je dala citavi niz sjajnijeh istorijskijeh licnosti, svetaca Iiblazenih, kanonizovanijeh u ramu Rimokatolicke crkve.

Sveta braca PETAR, ANDRIJA i LOVRO, bokeljski mucenici, sto ne iskljucuje mogucnost njihova pripadanja krugu starohriscanskijeh velikopodviznika (himnika). Tri kosti brace Sv. Petra, Andrije i Lovra (Laurencija) cuvaju se u relikvijaru katedrale Sv. Tripuna u Kotoru, u tri staklena cilindra sa zajednickijem srebrnim postoljem. U njihovu cast podignuta je Crkva u selu Krasici (Lustica) blizu Tivta.

Krugu velikana crkvene istorije sa podrucja Crne Gore pripada i papa SIKST V PERETIJE (Gratomore, 13.12.1520. – 24.8.1590). Izabran je za papu 24.4.1585. godista, nakon smrti pape Gregorija XIII. Jedan je od najcuvenijih papa svijeh vremena. Papa Sikst V Peretije je porijeklom iz Crne Gore, iz sela Krusevice u Boki Kotorskoj, iznad Veriga, iz plemena Svilanovica koji su prijesli u Italiju. (Svi Svilanovici su pravoslavci i Ilave Sv. Nikolu, ali se i ponose papom Sikstom V Peretijem koji je isticao svoje porijeklo). Njegov program je bio da Crkvu ucini potpuno nezavisnom od svake svjetovne sile, i da im se nametne kao gospodar. Potpisivao se sa Peretti, Peretto, sto na italijanskom znaci Kruskar. To je, ujedno, i dokaz da nije zaboravio svoje podrijeklo (Krusevice u Boki Kotorskoj). U svezi sa tijem, legenda zbori da su u njegovom grobu, prilikom sahrane, zasjale tri zlatne kruske.

Blazeni ADAM KOTORANIN, balkanski franjevacki misionar u 14. v. Prema predanju, sahranjen je pod oltarom Gospe od Skrpjela.

Blazeni MARIN KOTORANIN, franjevac, kojega je 1472. godista papa Siksto IV poslao kao legata u Persiju, dje je umro mucenickom smrcu. Kao I Bl. Adam Kotoranin, pripadao je manastiru sv. Franje na Grudicu (Kotor), koji je 1288. Osnovala kraljica Jelena, porijeklom Francuskinja, zena kralja Urosa I.

Blazeni MARIN "drugi" KOTORANIN, franjevac iz 13. v. mucenik u Tatariji (oko 1288. g.).

Blazeni GRACIJA (Muo, Boka, 1438 – Mleci 1508.), brat-laik pustinjackoga reda Sv. Augustina. Papa Leon XIII mu je potvrdio stovanje 1889. godista.

Blazena OZANA (HOSANA), JOVANA DJUJOVIC (Releze, Ljesanska nahija, 25.11.1493. – Kotor, 27.4.1565), slavljena i cascena u Crnoj Gori, Boki i Dalmaciji (Sv. Ozana), koja je kao trecoretkinja reda Sv. Dominika i zvanicno promovisana u svece katolicke crkve odlukom pape Pija XI, 21. Decembra 1927, mada je od 48 sati poslije smrti drzana za sveca Zapadne crkve.

Blazena ANA MARIA MAROVIC (Dobrota, 7.2.1815. – Mleci, 3.10.1887) redovnica, spisateljica, slikarka i dobrotvor. Spisi procesa za beatifikaciju Ane Marie su kod Sv. Kongregacije u Rimu.

Sveti LEOPOLD (BOGDAN) MANDIC (Herceg-Novi, 12.5.1866. – Padova, 30.7.1942.), istoricar, spisatelj, kapucin, koji je kao apostol ispovijedaonice i hriscanskog jedinstva proglasen blazenim 1976. g., a za sveca 1983. U Rimu.

Potrebito je jos napomenuti i to da se i za prostor Crne Gore vezuju i opstehriscanski sveci: ranohriscanski svetac SABBA (= SAVA OSVECENI), cije ime nosi manastijer Savina od 1030. godine kod Herceg-Novog; sv. TRIPUN, maloazijski mucenik iz grada Kempsada, kome je posvecena katedrala u Kotoru; sv. NIKITA BARSKI iz Barija, cije ime nosi crkva u Baru i sv. MIKULA iz Bara, o kojemu govori novija, djelimicno cakavizirana verzija legende Cudesa Sv. Mikule u Bodleiam iz XV v.

Borislav Cimesa





    
    Monitor
   
Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
       
aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
   
Radio Crne Gore