Make your own free website on Tripod.com

 

 

 

 

 

FERHAT DINOSA, portparol DUA


S klimoglavcima nema napretka

 

    MONITOR: Kakav je, po Vasem misljenju, sada ustavni, a kakav stvarni polozaj Albanaca u Crnoj Gori?
    DINOSA: Da podjem od stvarnosti. Polozaj je nezadovoljavajuci, rekao bih cak da su Albanci u Crnoj Gori jos gradjani drugog reda. Najjasnije se to vidi kad se pogleda stanje u oblastima u kojima su najizrazenije nase nacionalne specificnosti. Postoje
skole na albanskom jeziku do nivoa srednjeg obrazovanja. Ali, nastavni planovi i programi su sasvim neprimjereni. Nasa djeca ne uce gotovo nista od fundamentalnih vrijednosti nase istorije i tradicije. Za ilustraciju: u jednom udzbeniku petog ili sestog
razreda istorije stoji da su nasi preci - Sloveni. Udzbenik je, ocigledno, samo preveden sa srpskog i koristi se u skolama na albanskom. Evo i drugog, takodje inidikativnog primjera. Ali- -pasa Gusinjski, vrlo znacajna licnost nase istorije i tradicije, bio je savremenik Marka Miljanova. U datim istorijskim uslovima dva puta se susreo - ratovao sa Miljanovim oko Plava. I sta sada biva: Marko Miljanov je prisutan u skolama na albanskom u tri predmeta, a Ali-pase Gusinjskog nigdje nema. Mi moramo znati cinjenice iz proslosti, ne zato da bismo se njoj vratili nego da bismo gradili stabilnu buducnost. Jos je gore stanje u kulturi. Na prostorima gdje Albanci cine vecinu nema cak ni domova kulture, nema nijedne nacionalne biblioteke; Albanci u Crnoj Gori nijesu nikada u prilici da vide pozorisnu predstavu na maternjem jeziku. 
    Valja istaci da je u oblasti informisanja najvise ucinjeno:  i na radiju i na televiziji postoje dnevni programi na albanskom.  To je veliki korak naprijed. Uskoro cemo, nadam se, imati i nedjeljni casopis, cime ce stanje u ovoj oblasti postati sasvim
zadovoljavajuce. 
    MONITOR: A sta je sa Ustavom?
    DINOSA: Ustav Crne Gore ima odjeljak koji predvidja posebna prava manjinskih naroda u Crnoj Gori, ukljucujuci i proporcionalnu zastupljenost u drzavnim organima, javnim sluzbama, administraciji itd. Toga u praksi jos nema. Treba biti iskren pa reci da u posljednje vrijeme postoje znaci dobre volje da se stanje popravi. Upravo zbog toga obje albanske nacionalne partije su potpisale sporazum 1997. godine o uspostavi minimuma demokratije u Crnoj Gori. Mi izuzetno drzimo do tog dokumenta.
    MONITOR: Kakav bi trebalo da bude ustavni status Albanaca u Crnoj Gori?
    DINOSA: Albanci u Crnoj Gori, zbog svojih brojnih nacionalnih posebnosti, ne mogu biti samo gradjani Crne Gore. Ta bi ih pozicija obezlicila. U demokratskim zemljama Evrope postoje posebni mehanizmi koji obezbjedjuju manjinskim narodima subjektivitet, a istovremeno i njihovu integraciju u drzavnu zajednicu u kojoj zive. Mi u Crnoj Gori upravo to hocemo. Zelimo da se nadje mehanizam koji bi subjektivizirao Albance kao politicki i drustveni faktor, a koji nicim ne bi zadirao u teritorijalni integritet Crne Gore. Trazimo integraciju Albanaca u drzavu Crnu Goru. To trenutno nije tako: Albanaca u strukturi stanovnistva ima sedam odsto, a u drzavnim organima tek 0,03 odsto.
    MONITOR: Termin "specijalni status" veoma je rastegljiv i moze oznacavati sve - od jacanja lokalne samouprave, proporcionalne zastupljenosti, pa do stvaranja drzave u drzavi. Na sta Vi, u stvari, mislite kada kazete "specijalni status"? 
    DINOSA: Taj raspon je zaista veliki. Zahtjev za specijalnim statusom Albanaca nije samo zahtjev za jacanje lokalne samouprave, ali apsolutno nije ni zahtjev za stvaranje drzave u drzavi. Sustina autonomije kojom bi se Albanci integrisali u crnogorsko drustvo je u ovome: srazmjer u stanovnistvu mora biti odrazen i u drzavnim organima Crne Gore, u njenom ukupnom drustvenom idenititetu. Albanci treba da budu proporcionalno zastupljeni u Skupstini, u Vladi, u sudovima, u policiji. Daleko smo mi od toga. Nedavno sam dosao do podatka iz analize Ministarstva za zastitu manjinskih naroda koji dobro odslikava ukupno stanje stvari. U kabinetu predsjednika Skupstine broj zaposlenih je oko 39 - nema ni jednog Albanca ili Bosnjaka - Muslimana. U kabinetu predsjednika Republike oko dvadeset cetvoro ljudi - opet nema ni jednog Albanca niti Bosnjaka - Muslimana . To je neodrzivo. Mi trazimo da Albanci budu tamo prisutni i da to budu Albanci koji nece bjezati od sebe, koji ce biti spremni da ukidaju tabue. 
    MONITOR: Jeste li primijetili kako te Vase zahtjeve za specijalnim statusom koristi SNP za strasenje crnogorskog naroda kako bi suverenitet Crne Gore znacio njeno komadanje? 
    DINOSA: Koriste ih SNP, ali i druge parlamentarne stranke, pa i cinioci vladajuce koalicije. Posto znam o cemu pricamo u stranci kad govorimo o polozaju Albanaca, znam da oni nijesu u pravu. Zabunu zaista moze da izazove to sto mi nemamo definisan dokument. Medjutim, kad se on bude pojavio, vjerujem da ce svi koji drze do demokratije uvidjeti da je to zahtjev koji ne izlazi iz standarda evropske demokratije i da ce i on biti znacajan za Albance u Crnoj Gori, ali i za prestiz Crne Gore u svijetu. 
    MONITOR: Vi cesto isticete da se Albanci u Crnoj Gori nece mijesati u fundamentalne odnose izmedju Srba i Crnogoraca. Znaci li to da ce Albanci pasivno posmatrati odredjivanje sudbine Crne Gore? 
    DINOSA: Ne znaci. Necemo izigravati noja, ali ni biti ti koji ce uciti Crnu Goru kako da zivi sa Srbijom. Srbi i Crnogorci su dva vrlo bliska naroda. Mislim da nemamo cak ni moralno pravo da zalazimo u fundament njihovih odnosa. Nama bi bilo draze da Crna Gora bude sto jaci subjekat - i to prakticno pokazujemo. Ako se organizuje referendum o drzavnom stausu Crne Gore, Albanci, kao crnogorski gradjani, sigurno bi glasali u skladu sa opstim interesom Crne Gore, a i nasim specificnim interesima. Da budem konkretan: Albancima u Crnoj Gori ne bi smetala suverena Crna Gora, ali mi necemo prvi da je pravimo. 
    MONITOR: Jesu li do Vas doprla istrazivanja javnog mnjenja koja pokazuju da se doslovice sto odsto Albanaca izjasnjava za suverenitet Crne Gore? 
    DINOSA: Moguce da je takvo rasplozenje vec iskazano na posljednjim predsjednickim izborima. 
    MONITOR: Zar ne mislite da bi i albanske nacionalne partije mogle puno pomoci Crnoj Gori ako bi pred medjunarodnim ciniocima svjedocile o prirodi referenduma koji je odrzan 1992. godine i o pravu Crne Gore da se ponovo izjasni o svojoj sudbini?
    DINOSA: Mi to, u razgovorima sa predstavnicima medjunarodne zajednice, redovno cinimo. Albanci na referendumu '92. fakticki nijesu ni ucestvovali. I tada smo procijenili da je to politicka igra dviju vladajucih stranaka. U kontaktima sa stranim predstvnicima jasno govorimo da je i nas interes da se crnogorsko drzavno pitanje rijesi na demokratski nacin. Crna Gora ima dugu tradiciju drzavnosti i ako se za takav projekt stvori kriticna masa kod, da tako kazem, pravoslavaca, nije  nikakav problem da ga Albanci podrze. 
    MONITOR: Kako komentarisete nedavnu izjavu predsjednika Djukanovica da su manjinski narodi u Crnoj Gori - time sto nijesu glasali za svoje nacionalne partije vec za Koaliciju - iskazali lojalnost prema Crnoj Gori?
    DINOSA: Rekao je ne samo lojalnost nego i to da je rijec o politickom kapitalu. Ja njega kao predsjednika jedne od vladajucih stranaka razumijem. Mogu da shvatim da mu je to politicki kapital. Ali, kao predsjednika Crne Gore, svih njenih gradjana, ne mogu ga razumjeti. No, nije on jedini koji tako govori. Takvi se stavovi mogu cuti i od predsjednika SDP-a i od Narodne stranke. Upravo su nacionalne stranke manjinskih naroda sve ucinile da potpomognu pocetke demokratizacije Crne Gore. To se ne smije tako brzo zaboraviti. Vodecim ljudima Crne Gore mnogo bi vise prilicilo da razmisljaju u pravcu stabilizacije nacionalnih partija Albanaca nego njihovog slabljenja. Vlast koja ne zeli da Crnu Goru vidi u podanickom odnosu prema Beogradu, nece htjeti i nece moci da Albance ovdje tretira kao podanike, bez svijesti o svom interesu i pravima. 
    MONITOR: Nije bas jasan status DUA. Je li ona partner koalicije "Da zivimo bolje", neka vrsta njenog saputnika ili opoziciona partija?
    DINOSA: Rekao bih - neka vrsta saputnika te koalicije, ali, istovremeno, i opoziciona partija. Mi smo prihvatili poziv da se ukljucimo u visepartijsku i visenacionalnu vladu. Ocijenili smo da je trenutak da pomognemo demokratiju u Crnoj Gori. Mi, medjutim, necemo prihvatiti da budemo ukras kako bi se medjunarodnoj zajednici govorilo - eto mi imamo multietnicku vladu - a da se tamo nista ne cini. Na zalost, do sada se u Ministarstvu za ljudska prava malo uradilo. Mozda zbog ukupnog stanja  u Crnoj Gori nije bilo projekata, ali mi cemo nase zahtjeve plasirati upravo kroz to ministarstvo. Ako ti zahtjevi naidju na odbojnost - necemo pristati da statiramo. 
    MONITOR: Ne strahujete li od mogucnosti da ce Vasa partija nosiocima vlasti u Crnoj Gori posluziti kao poluga za reprodukovanje apsolutne moci? 
    DINOSA: Ako vlast bude pokazivala takve znake, mi cemo znati da reagujemo. Spremni smo da budemo partneri i da neke od nasih zahtjeva odlozimo zbog ukupnog stanja u Crnoj Gori.  No, ako ne dodje do postepene realizacije nasih zahtjeva, nece imati smisla nase ostajanje u Vladi. 
    MONITOR: Kakvi su izgledi da se u Crnoj Gori organizuju prijevremeni parlamentarni izbori a zatim, u dogledno vrijeme, i referendum o njenom drzavnom statusu?
    DINOSA: Mislim da koaliciona vlast nece ici prvo na izbore pa na referendum. Vjerujem da ce red poteza biti obrnut. Ova vlast nema interesa da se stavlja na provjeru kad vec ima vecinu. Njoj vise odgovara da odradi referendum, pa da joj to bude adut za kasnije izbore. 
    MONITOR: A sta ako ona ne raspise izbore, a ima toliku vlast da nikada ne organizuje referendum?
    DINOSA: Moguce je da se i to desi. Ali, treba se nadati da je i njoj vrlo jasno da dalje odlaganje jace subjektivizacije Crne Gore steti interesima Crne Gore. 
    MONITOR: Zasto Vi nista ne cinite da pospjesite definisanje drzavnog statusa Crne Gore? 
    DINOSA: Vec sam rekao - mi smo stranka koja treba vise da prati dogadjaje i da  potpomaze dobit Crne Gore nego stranka koja treba da predvodi kolo. 
    MONITOR: U nekoliko navrata ste izjavili da samo Albanci iz nacionalnih partija mogu biti legitimni predstavnici albanskog naroda. Zar to - ako se zna da su Albance iz svih partija glasali iskljucivo Albanci - nije zahtjev za njihovom diskriminacijom? 
    DINOSA: Nije zahtjev za diskriminacijom nego pokusaj da se u mentalnom sklopu Albanaca u Crnoj Gori ucini otklon od nasljedja preostalog iz monistickog sistema. Albanci u Crnoj Gori jos strahuju da glasaju za nacionalne stranke zato sto im neko
govori da to moze biti opasno. Mislimo da su albanske nacionalne stranke pokazale da umiju da doprinose demokratizaciji Crne Gore. Na drugoj strani, Albanci iz takozvanih gradjanskih ili nenacionalnih partija nikada ne govore o fundamentalnim interesima Albanaca u Crnoj Gori. Cak i vlast treba da edukuje Albance u Crnoj Gori da ne bjeze od svojih nacionalnih subjekata ako ti subjekti umiju da igraju demokratsku igru. Sa klimoglavcima nema napretka. 
    MONITOR: Samo, jedno je stvarati klimu da ljudi slobodno glasaju za koga hoce, a drugo zakonom unaprijed nekoga proglasiti jedinim legitimnim predstavnikom jednog naroda. 
    DINOSA: Ta zakonska regulativa nije nepoznata u Evropi. Bilo je, cak i u nasem okruzenju, primjera da se nacionalnim subjektima fakticki obezbjedjuje  prolazak u parlamenat. No, nadam se da dolazi vrijeme kada ce se glasaci osloboditi strahova i
predubjedjenja. Duboko vjerujem da ce Albanci u Crnoj Gori i bez zakonske obaveze vecinski dati glas svojim nacionalnim strankama. 
    MONITOR: Mnogi su jednu Vasu izjavu u crnogorskom parlamentu protumacili kao pokusaj da sadasnje nasilje nekih Albanaca nad slovenskim zivljem i Romima na Kosovu opravdate ranijim nasiljem nad Albancima?
    DINOSA: Nikako. Mislio sam samo da podsjetim da ne treba izjednacavati uzrok i posljedicu. Ja ne mogu biti srecan kada strada nevin covjek i nije mi drago sto i danas stradaju nevini na Kosovu, ma koje nacionalnosti oni bili. Ali, stavljati u istu ravan ono sto se ranije desavalo i ovo sto se sada desava, mislim da ljudski nije pravedno. Postojao je drzavni projekat Srbije koji je htio da kosovske Albance vidi prognane ili mrtve. Vidjeli smo masovne grobnice, spaljene kuce, sravnjena sela, zatrte porodice. Bilo je tesko ocekivati da ce se oni koji su tu kataklizmu prezivjeli ponasati hladnokrvno. Pogotovu je to tesko ocekivati od ljudi naseg mentaliteta, tu mislim i na Albance i na druge balkanske narode. Mislim da je tesko naci narod - i u Evropi i svijetu - koji bi se mnogo drugacije ponasao nakon onoga sto mu se desavalo. To nije poziv na linc nego na razumijevanje cinjenice da zlocin moze radjati novi zlocin. Inace, kad se stvari uporedjuju, treba znati da na Kosovu nije konstintuisana vlast, da razne grupe djeluju van bilo cijeg uticaja. Mnoge ce mozda iznenaditi da je tamo od ulaska KFOR-a ubijeno vise Albanaca nego drugih. Taj je podatak ovih dana objavio gospodin Kusner. 
    MONITOR: Da li je prekinut trend odlazaka Albanaca iz Crne Gore? 
    DINOSA: Nazalost, nije. I danas mnogo mladih Albanaca odlazi - uglavnom u Ameriku. Broj Albanaca u dijaspori veci je nego u Crnoj Gori. Vlast ne cini nista da se prekine taj trend. Pitanje nije samo kako prekinuti odlazak Albanaca, nego kako pokrenuti proces njihovog povrataka u zavicaj. 
    MONITOR: S obzirom na stanje i na Kosovu i u Albaniji, gdje se obrazuje kadar za skole na albanskom jeziku u Crnoj Gori? 
    DINOSA: Bez obzira na stanje i na Kosovu i u Albaniji, Albanci koji hoce da se skoluju na svom jeziku, fakticki nemaju izbora - idu u Tiranu ili u Pristinu. U Crnoj Gori poslije srednje skole, nemaju gdje. Nadam se da cemo za narednu skolsku godinu ici sa zahtjevom da se u Crnoj Gori otvori fakultet za albanski jezik i istoriju. Nijesmo megalomani i znamo da Crna Gora ne moze razmisljati o univerzitetu Albanaca, ali moze ici u pravcu osnivanja makar fakulteta koji bi omogucili skolovanje kadra najpotrebnijeg albanskom narodu. 

 

Esad KOCAN