Make your own free website on Tripod.com

Intervju

sa gospodinom Mihailom, mitropolitom CPC

 

M.M.: Vase preosvestenstvo, imam cast i predstavlja mi licno zadovoljstvo da Vam prenesem pozdrave u ime clanova Crnogorske etnicke zajednice Australije. Da li biste nam izasli u susret i dali odgovore na nekoliko pitanja?

Mitropolit Mihailo:Sa izuzetnim zadovoljstvom. Raduje me da mogu preko Vas da pozdravim Crnogorce koji zive u dalekoj Australiji, daleko od domovine i da im uputim blagoslov od mene i njihove obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve po Bozjoj milosti.

M.M.: Vasim prisustvom ovome skupu Crnogoraca dali ste poseban znacaj. Sta za Vas licno znaci ovo okupljanje?

Mitropolit Mihailo: Ovaj divni skup meni kao mitropolitu CPC daje nadu i vjeru u uspjeh svih vasih poduhvata i puni vaskrs Crne Gore. Radostan sam kad vidim ovoliko nasih ljudi, i to ne samo Crnogoraca nego i iseljenika drugih nacionalnosti iz Crne Gore okupljenih oko zajednickog interesa Crne Gore. Bog ce Vam dati uspjeha i zadovoljstva, jer ste na pravom putu. Nikome ne zelite zlo, nego samo dobro svojoj Crnoj Gori. Vi dobro znate da CPC posebno cijeni ljubav i razumijevanje izmedju svih nacionalnosti i vjera u Crnoj Gori i dijaspori. To je najplemenitije u tradiciji CPC i nje cemo se uvijek drzati.

M.M.: Crnogorci se bojazljivo vracaju pod skute svoje crkve. Koliko je tome razlog asimilacija od strane SPC koji je trajao skoro 70 godina, a koliko uticaj sistema koji je do skora vladao nasim prostorima?

Mitropolit Mihailo: Naravno, Crnogorci su bili dobrim dijelom ateizirani, ne samo zbog sistema koji je vladao 50 godina u Crnoj Gori i bivsoj Jugoslaviji nego najvise zbog toga sto su bili liseni svoje crkve, sto su njihove Svetinje bile dugo uzurpirane, sto crkvu koja je djelovala u Crnoj Gori nijesu dozivljavali kao svoju. Dakle, razlozi za odbijanje Crnogoraca od crkve i Hristove nauke bili su visestruki. U Boga se nadamo da se situacija mijenja nabolje, da ce nase pravedne molitve Bog uslisiti.

M.M.: Sa radoscu pratimo sva desavanja u pozitivnom pravcu koja se ticu CPC. Posebno su nas obradovale vijesti o povracaju nekih crkava pod skute CPC. Mozete li nam reci o kojim se crkvama radi i da li ima nagovjestaja da ce se stvari razvijati u tom smjeru?

Mitropolit Mihailo: Srpska pravoslavna crkva dobro zna da silom ne moze zadrzati nase crkve i manastire. Najveci dio nasih hramova po Crnoj Gori plemenska su i bratstvenicka svojina. Radjene su mukom i trudom, pa i velikim odricanjima naseg siromasnog covjeka. Vec su voljom vjernika i naroda u nekim selima Katunske nahije crkve vracene svojoj CPC i ako ih je SPC pokusala silom zadrzati. To se desilo u selima Predis, Vucji do, Tomici i Cevu, a u toku su pripreme vjernika i u nekim drugim selima za ovaj cin. Mi pristajemo da iste crkve budu dostupne i svestenicima SPC ukoliko ima i jedan njihov vjernik, odnosno pristalica, u odredjenom selu ili plemenu. Medjutim, gospodin Amfilohije na to ne pristaje nego smatra da smo mi uzurpatori i to, zamislite, u nasim crkvama. Bog ipak daje svakome po zasluzi, pa se danas vide neki rezultati loseg cinjenja SPC. Naravno, mi nijesmo zadovoljni samo seoskim crkvama koje nam narod daje na raspolaganje, vec trazimo najvise crnogorske svetinje, ukljucujuci i Cetinjski manastir symbol nase drzave i crkve i manastir Sv.Vasilija Ostroskog, i naravno ostale. Nemamo mi nista protiv da SPC, ukoliko bude imala vjernike djeluje i u Crnoj Gori, ali se zna sta je nase i po Bozjim i ljudskim zakonima. Pokusavaju, naravno, svestenici SPC da nam prave smetnje i neprijatnosti prilikom preuzimanja pomenutih seoskih crkava, nastoje da u njima drze sluzbu uz pomoc policije, ali je volja naroda starija od svih uzurpatora. Proces je tek zapoceo.

M.M.: Koliko su tacne glasine da je SPC, odnosno g.Risto Radovic, otudjio neke znacajne predmete iz crnogorskih svetinja?

Mitropolit Mihailo: Ne samo gospodin Amfilohije nego je SPC u cjelini godinama otudjivala iz crnogorskih crkava i manastira dragocjenosti, a da ne govorim o tome da, pod vidom obnove crkava i ikonostasa u njima, SPC vrsi takve prepravke koje treba da unisti tragove tradicionalnog crnogorskog crkvenog graditeljskog stila, rasporeda svetaca na nasim ikonostasima itd. Danas stavljaju Sv.Savu gdje ga nikada nije bilo i na fasadama manastira i na ikonostasima. Sve su to svetogrdja koja Bog ne oprasta, dakle zlocini prema nasoj crkvi, narodu, istoriji i drzavi. To rade ljudi koji se Boga ne boje, a toboze mu sluze. Ne bih volio, ne daj Boze, da se nadjem u njihovoj kozi. Ne mogu toliki grijesi da ostanu nekaznjeni.

M.M.: Ima li istine u tome da su svjestenici SPC i sa oruzjem napadali svjestenike CPC?

Mitropolit Mihailo: Nijesu se usudili da napadaju oruzjem nase svestenike, ali verbalno i po medijima pricaju svasta. Napadali su nase pristalice i pokusavali da nam sprijece ulazak u nase hramove.

M.M.: Kako gledate na naklonost crnogorske Vlade prema SPC i povlasceni polozaj g.Rista Radovica kojega uziva u vladajucim krugovima?

Mitropolit Mihailo: To je veoma slozeno i tesko je ma kome objasniti. Ne vjerujemo da to moze potrajati. I u dijelu vlasti ima nerazumijevanja. Neki misle da u Crnoj Gori nikada nije ni postojala druga osim Srpske crkve. To je rezultat dugog drzanja naroda u neznanju i neobavijestenosti. To se polako razbija djelovanjem crnogorskih intelektualaca i objavljivanjem nekada zabranjene gradje o nasoj crkvi. Ako crnogorska vlast misli da ima svoju drzavu, cak i kao sastavni dio neke slozenije drzavne asocijacije, to nije izvodljivo bez Crnogorske pravoslavne crkve. To saznanje sve vise prodire u javnost i mase.

 

M.M.: Povodom Vaseg prijema u Vladi CG od strane g.Dragise Burzana digla se velika polemika. Sada kada je taj susret ostao iza nas - mozete li nam reci koji su pozitivni, a koji njegovi negativni poeni.

Mitropolit Mihailo: Taj potres nas ne interesuje. Mi se ne mirimo sa svojim sadasnjim polozajem. Nase pitanje cemo ispostaviti svakoj Vladi u Crnoj Gori. Ako nema rezultata alarmiracemo medjunarodne organizacije za zastitu ljudskih, odnosno vjerskih prava. Mi smo na pravom putu i niko nas ne moze zaustaviti. Efekti pomenutog susreta svakako su pozitivni i pored burnih reakcija.

M.M.: Koliko se daleko otislo u proceduri povracaja imovine otudjene od strane SPC i da li smatrate da je taj problem moguce rijesiti pred crnogorskim pravosudnim organima?

Mitropolit Mihailo: Kao sto sam rekao povracaja imovine ima, ali je to jos daleko od pravoga. Procedura tek predstoji. Na zalost, nemamo suvise nade u domace sudske institucije, ali ce ih medjunarodna javnost primorati na drugaciji stav. Nase pitanje je vec aktuelizirano u OEBS-u, a idemo i dalje.

M.M.: Ima li slucajeva prelaska svjestenika iz SPC u CPC?

Mitropolit Mihailo: Ima svestenika koji bi i iz SPC rado prisli nama. I to ne samo Crnogoraca po nacionalnosti, nego i Srbe iz Srbije. Na zalost, nasa sadasnja materijalna situacija nam ne dozvoljava da ih u ovom trenutku primamo, jer im treba obezbijediti pristojan zivot s obzirom na cinjenicu da nemamo kljucne hramove i eparhije koje donose prihode. Bice i to bolje. Uzdamo se u Bozju pomoc i nase pravedno djelo.

M.M.: Bilo je rijeci o osnivanju crnogorske crkvenoskolske opstine u Americi. Sta se uradilo na tome polju?

Imate li u planu nesto slicno i u Australiji?

Mitropolit Mihailo: CPC mora vise nego o vjernicima u otadzbini brinuti o dijaspori. Crkva je ta koja prikuplja oko sebe i cuva duhovni identitet naroda, a drzi pravu vezu sa domovinom. Na nivou Amerike ovih dana osnivamo asocijaciju Crnogosrke pravoslavne crkve koja ce imati vise crkvenih opstina, zavisno od koncentracije crnogorskog iseljenistva u Americi. Isto cemo uraditi, cim mognemo,ne samo u Australiji nego i Juznoj Americi, ali i evropskim zemljama. To je nas sveti zadatak. Okupljajte se oko svoje CPC, organizujte se i sami. Imate moj blagoslov i   blagodarnost. S Bozjom pomocu idite naprijed, jer ste na njegovom putu.

Vas smjerni molitvenikůmitropolit Mihailo                                         

 

Napomena:

Nekoliko dana poslije ovog razgovora formiran je prvi Odbor crkvenoskolske opstine CPC u Sjevernoj Americi za cijeg je predsjednika izabran gospodin Ilija Pavicevic.