Make your own free website on Tripod.com

 

 

JUGOOCEANIJU MOZETE I MORATE IZVUCI IZ KRIZE

(Predlog kako da to uradite)
Otvoreno pismo Poslovodstvu, Upravnom odboru,
Sindikatu, Radnicima i Akcionerima Jugooceanije

Osjecam potrebu da Vam se kao bivsi, nazad sest godina smijenjeni direktor obratim i predlozim konkretne mjere pomocu kojih mozete izvuci preduzece iz sadasnje agonije. Moji predlozi predvidjaju brzi i sigurni oporavak preduzeca bez otpustanja radnika i bez prodaje preostalih brodova.

Prije nego iznesem moje predloge , potrebno je istaci da postoji mogucnost da svi oni koji su sirili neistine i klevete o mojem davno minulom radu u Jugooceaniji ponovo istupe sa svojim monstruoznim tvrdnjama u namjeri da Vas sprijece da ozbiljno razmotrite donje predloge. Jedino zbog toga iznijecu nekoliko neospornih i dokumentovanih cinjenenica o mojem radu u Jugooceaniji:

- Tokom prve tri godine mojega rukovodjenja Jugooceanijom, do pocetka sankcija UN, ostvareni su najbolji finansijski rezultati i najveci cisti (neto) devizni priliv u istoriji Jugooceanije. ( Netto devizni priliv 1989 godine = 24.112.000.USD, 1990 = 25.341.000. USD, 1991 = 28.763.000.USD.}

Za vrijeme sankcija ja sam sa svojim saradnicima prodao tri broda plus dva u staro zeljezo zbog starosti, da bi time spasili ostale zarobljene brodove za koje se moralo placati visoke lucke dazbine , troskove odrzavanja, osiguranja, plate i hrana posadi. Svih 5 brodova prodali smo osjetno iznad njihove stvarne vrijednosti i cijene na trzistu. Za brodove "Boka" i "Kupres" dobijeno je preko 20 miliona dolara ukupno, sto je preko jedan milion dolara vise nego kada ih je Jugooceanija kupila novoizgradjene iz brodogradilista. Uz to brod "Boka" imao je tesku tehnicku manu na glavnom stroju i vise puta je ostajao da pluta na otvorenom moru.
Brod "Crna Gora" prodat je uz pomoc grckog brodovlasnika Vernicosa za 8,2 miliona dolara na prisilnoj sudskoj drazbi u Rotterdamu, a ta suma je samo za tri mjeseca narasla na 10,5 miliona dolara zbog promjene kursa holanskog guldena u odnosu na dolar.

Zato potpuno cista obraza pred svima Vama i dovoljno strucno kompententan iznosim Vam slijedece konkretne predloge za brzi izlazak Jugooceanije iz krize:

1. U posljednje tri do cetiri godine izvrsena je prava revolucija u svjetskom pomorskom poslovanju. Trziste vozarina za teret i ponudjenih brodova za najam (Time Charter) postalo je direktno dostupno bez posrednika svakom brodarskom operatoru koji se preplati na usluge internet-brokera. Ponuda i potraznja nijedne privredne grane nije tako potpuno i sveobuhvatno dostupna svakom onom ko zeli da radi posao, kao sto je to sada u svjetskom brodarstvu. Zato je nuzno potrebno da za spas Jugooceanije i za njen brzi izlazak iz agonije pristupite odmah unajmljivanju nekoliko brodova koji se nude na trzistu i sa vlasnicima tereta cije ponude mozete dobiti na internetu, direktno zakljucite ugovore o prevozu tereta. Ako upotrebite najavljenu pomoc Vlade Crne Gore od 2.000.000. dolara, za pocetne troskove unajmljivanja brodova (15 dana najamnina, gorivo i troskovi luke ukrcaja), mozete unajmiti 7 Bulk Carrier-a (Handy Size) . Vec na prvom putovanju 7 brodova vratili bi cijeli ulozeni iznos od 2 miliona dolara i ostvarili cistu dodatnu dobit od najmanje 80 hiljada dolara po brodu, prosjecno. Time bi do kraja ove godine ostvarili cistu (netto) zaradu od najmanje 6.000.000 dolara. Ukoliko budete imali vise srestava da ulozite u ovaj projekt zarada (profit) bi se srazmjerno povecali.

2. Preostale brodove koje jos posjedujete ne treba prodavati nego zaposljavati direktno po uslovima brodarskog ugovora na putovanje (Voyage Charter). Time bi se postigla bar 40% veca zarada nego sto je sada postizete davanjem svojih brodova drugima u najam da oni sa njima rade i zaradjuju. Ovakvim zaposljavanjem brodovi Jugooceanije ne bi ostvarivali gubitke nego znatne zarade.

3. Najveca boljka Jugooceanije su troskovi odrzavanja brodova. Enormni, visoko iznad prosjecnih svjetskih standarda troskovi popravaka i dokovanja u brodogradilistima, te troskovi rezervnih djelova i potrosnog materijala, nanosili su uvijek teske stete Jugooceaniji, a najvise za posljednih sest godina. Svi radnici Jugooceanije dobro znaju zasto je to tako. Da bi dobili za sebe licno malu i jadnu proviziju od jedne do dvije hiljade dolara inspektori su u stranim brodogradilistima potpisivali racune koji su najmanje 200 do 300 hiljada dolara povecavani iznad stvarno izvrsenih radova, a nekada neuporedivo vise. Slicne kasapnice nad imovinom Jugooceanije bile su nabavke rezervnih djelova i potrosnog materijala. Sa ovom strasnom pojavom koja je za pomorsko preduzece ravna kugi, morate se uporno boriti ako mislite spasiti Jugooceaniju. Razni su vidovi te borbe, ali mislim da ce biti najefikasnije ako utvrdite preko interneta svjetske prosjecne troskove odrzavanja brodova koji su klasifikovani po stavkama, tipovima brodova i njihovoj starosti i u okviru istih odrzavate potrebno tehnicko stanje brodova.

4. Ukoliko uspjesno pokrenete ostvarivanje predloga iz predhodne tri tacke i time se pocnu postizati pozitivni rezultati poslovanja, kreditori ce odloziti prisline naplate dugova, pa ce te vec slijedece godine moci da pristupite pregovorima za nabavku novih i/ili polovnih brodova. Trziste prodaje i kupovine brodova vrlo je veliko i takodje dostupno preko interneta ; ne prejudiciram za koju opciju ce te se opredijeliti. Predlozicu samo da razmotrite kao alternativu dva moguca rjesenja: Prvo je nabavka novih rijecno-morskih brodova u Tatarstanu, a drugo nabavka brodova u Juznoj Koreji.

A/ TATARSTAN. Vjerujem da je potrebno i korisno da obnovite razgovore koje je delegacija Mila Djukanovica vodila pocetkom 1992 sa Predsjednikom i Vladom Tatarstana. Pored vise nacelnih stavki o uspostavljanju raznih oblika ekonomskih odnosa, dogovorena je i stavka da pocnu pregovori u oblasti rijecno-morske plovidbe. Naime, Tatarstan ima velika brodogradilista na Volgi za rijecno morske brodove do 5000 tona nosivosti. Pregovori tada nijesu nastavljeni zbog pocetka sankcija. Obnovom pregovora mogu se zakljuciti ugovori o gradnji jednog ili vise rijecno-morskih brodova po vrlo povoljnim uslovima. Brodovi izgradjeni u Tatarstanu uspjesno plove po cijelom Mediteranu, obalom zapadne Evrope i po Baltiku. Tada je u rezidenciji Predsjednika Tatarstanske Republike bilo govora o osnivanju zajednicke crnogorsko-tatarstanske kompanije ciji bi brodovi plovili Volgom i povezivali luke Kaspijskog mora sa Mediteranom preko kanala Don-Volga i sa zapadnom Evropom preko kanala i rijeka koji Volgu spajaju za Baltickim morem. Poslije raspada Sovjetskog Saveza na obalama Kaspijskog mora sada leze luke pet nezavisnih drzava i jos cetiri susjedne nezavisne drzave gravitiraju Kaspijskom moru iako nemaju izlaz na njegovu obalu. Za sve te drzave jedini ulaz i izlaz tereta vodenim putem je preko Volge. U tom regionu zaista su teski uslovi plovidbe zbog klime i birokratskih prepreka, pa su zato i vozarine vrlo visoke. Iako Jugooceanija u ovom momentu nema finansijskih i kadrovskih potencijala za ulazak na to trziste, za godinu ili dvije mogla bi sve to imati i postati snazno i mocno preduzece. Ocito je da u slucaju kontakata sa Tatarstanom morate imati politicku podrsku sa obje strane. Delegaciji Mila Djukanovica, 1992 Predsjednik Tatarstana priredio je velicanstveni docek. On i njegovi saradnici bili su dirnuti saznanjem da u dalekoj Crnoj Gori znaju za njihovog nacionalnog heroja Sultana Tsalijeva kojega je likvidirao Staljin i stavio u mrak zaborava, jer je trazio status savezne republike sa svoj Tatarstan. Predsjednik, koga narod od miloste zove Muntimer Sarapovic (vlastito i ime i ime po ocu) obecao je da kada mu ponovo Crnogorci dodju u pohode, spomenik Tsalijevu bice zavrsen i on ce licno odvesti Crnogorce da se poklone sjenama najveceg sina tatarskog naroda. Ako odete u Kazanj na pregovore, nemojte propustiti priliku da najprije posjetite spomenik jer ce te lakse uspostavljati kontakt sa svojim sagovornicima u Tatarstanu.

B. JUZNA KOREJA Ukoliko budete imali pozitivne rezultate poslovanja i ostvarivali profit, postoji mogucnost gradnje brodova u Juznoj Koreji sa 90% finansiranja od strane Korejskih banaka i vladine agencije za podsticaj brodogradnje. O tome je bilo govora sa podpresjednikom vlade Juzne Koreje, Korejskim ambasadorom i zamjenikom direktora naveceg brodogradilista prilikom njihovog posjeta Klubu pomoraca u Kotoru, 1992. Svi su ti ljudi i dalje na visokim funkcijama i moglo bi biti korisno da sa njima ponovo uspostavite kontakte.

Na kraju moram naglasiti slijedece:

Necete moci postici ozdravljenje Jugooceanije sve dok Vasi rukovodioci izmisljaju razne neistinite, nemoguce i infantilne tvrdnje o uzrocima sadasnjeg stanja preduzeca. Nije Nikola Samardzic unistio Jugooceaniju nego oni koji su dosli poslije njega. Nije ni lose trziste, jer za mnoga preduzeca to je bilo vrlo dobro trziste. Agoniji Jugoocenije nije kriv raspad Jugoslavije niti sankcije UN. Istina sankcije su dosta ostetile Jugooceaniju, ali je preduzece izaslo iz sankcija sacuvano, sa jos snaznom i brojnom flotom .

Agoniju i strmoglaviju Jugooceanije stvorili su poslovi koju su obavljeni poslije moje smjene 1994 godine. Nabrojicu samo neke od njih kao primjer:

- Za brod "Pelinovo" placeno je sa dodatnim troskovima preko 9 miliona dolara iako mu je trzna cijena bila jedva 4 miliona dolara. Dvije godine poslije kupovine i velikih ulaganja u popravak broda, niko ga nije htio vise kupiti ni za 3 miliona dolara koliko ga je nudila i cijenila Jugooceanija.

- Sest brodova od kojih 5 u vrlo dobrom stanju, prodato je u paketu za sveukupno 8,5 milona dolara.

- Abnormalno, nicim opravdano ponovno zaduzivanje koje je preslo 60 miliona dolara ( u inostranstvu i u Jugoslaviji), gdje su pojedine kamate ugovarane na citavih zelenaskih 14%.

Ovakvih primjera ima jos mnogo i mnogo….

Stojim Vam na raspolaganju za sve informacije i dodatne podatke. Ukoliko se odlucite da radite po predlozima iz tacaka 1 i 2, spreman sam da vam ustupim "User Name" i "Password" dok se ne preplatite i dobijete Vase sifre na internetu.

U kratkom periodu poslije moje smjene dobili ste vec treceg direktora. Zelim mu srecu i uspjeh u radu.

Sve Vas srdacno pozdravlja iz daleke Australije Vas nekadasnji direktor Kapetan Nikola Jova Dukina Samardzic

Sydney, 14 januar 2001