Crnogorska Vlada usvojila dokument pod nazivom „Osnovi novih odnosa Crne Gore i Srbije", kojim se predvidja
Jednodomna skupstina i savet ministara
PODGORICA
- Vlada Crne Gore usvojila je juce dokument „Osnovi novih odnosa Crne Gore i Srbije", koji u integralnoj verziji glasi:
I Dosadasnji odnosi u SRJ
1.
Polazeci od istorijske i vjekovne drzavnosti Crne Gore, neotudjivog prava Crne Gore na samoopredjeljenje verifikovanog odlukama UN i Badinterove komisije i utvrdjenog Ustavom Crne Gore iz 1992. godine:
- - Gradjani Crne Gore su se odlucili da sa Srbijom formiraju zajednicku drzavu - SRJ. Gradjani Crne Gore su zeljeli i ocekivali da SRJ bude demokratska drzavna zajednica ravnopravnih republika i ravnopravnih gradjana. Medjutim, tokom postojanja SRJ doslo je do zloupotrebe organa i institucija SRJ koji su rezultirali nedemokratskim odnosima i grubim narusavanjem ustavnih principa o ravnopravnosti republika i gradjana na stetu Crne Gore.
- - Savezna vlada i Vijece republika Skupstine SRJ su konstituisani grubim krsenjem Ustava SRJ, ustavnih prava gradjana Crne Gore i njihove volje iskazane na legalnim, legitimnim i demokratskim izborima. Sve savezne institucije, narocito sudske i upravne, funkcionisale su i odlucivale protivno pravnom poretku SRJ, iskljucivo sprovodeci nedemokratsku i unitaristicku politiku aktuelne savezne administracije, povredjujuci individualna i kolektivna prava gradjana Republike Crne Gore. Ovo je posebno doslo do izrazaja protivustavnim proglasenjem i zloupotrebom ratnog stanja, kao i donosenjem odluka kojima su ignorisana elementarna prava gradjana Crne Gore, a koja se ne smiju ugrozavati ni u uslovima ratnog stanja. - Nadleznost SRJ iz oblasti medjunarodnih odnosa, prelaska granice i kontrole roba, usluga i putnickog saobracaja preko granice, polozaja stranaca i stranih lica ostvaruje se diskriminatorski i sa elementima blokade Crne Gore.
- Utvrdjivanje i sprovodjenje spoljne politike SRJ vrsi se bez ucesca i protivno politickim stavovima zvanicne Crne Gore, i u suprotnosti je sa savremenim koncepcijama medjunarodnih odnosa. U kadrovskoj politici, u diplomatskoj i konzularnoj sluzbi, ne postuje se princip ravnopravne zastupljenosti Crne Gore i Srbije.
- Permanentno se narusava jedinstvo jugoslovenskog trzista nelegalnim uspostavljanjem kontrolnih punktova izmedju dvije republike koji imaju carinski karakter i tako ne postuju elementarna prava gradjana Crne Gore. Plijeni se njihova imovina, sprecava se protok robe i kapitala, onemogucava slobodno preduzetnistvo i jednak tretman privrednih subjekata sto je suprotno principima obligacionog prava i privrednih uzansi.
- Monetarna i devizna politika se vode bez ravnopravnog odlucivanja i kontrole Crne Gore i protivno Ustavu i zakonu, narocito u primarnoj emisiji novca i utvrdjivanju kamatnih stopa.
- Posebno je zlupotrebljavana VJ i to tako sto je uzurpiran njen komandni (civilni i vojni) sistem. Iz komandnog sistema odlucivanja VJ iskljucen je predsjednik Crne Gore, a VJ se instrumentalizuje u politicke svrhe, narocito sa namjerom destabilizovanja legitimne vlasti u Crnoj Gori.
- Nakon predsjednickih izbora u Crnoj Gori podsticala se i pokusala nasilna promjena demokratske, legitimno i legalno izabrane vlasti Crne Gore.
2.
Zato je nuzno definisanje odnosa Crne Gore i Srbije na novim osnovama. Cinjenica da Ustav Srbije nije usaglasen sa Ustavom SRJ, niti se to pokusalo, kao i medjunarodna izolacija najodgovornijih ljudi SRJ i Srbije dodatno usloznjava politicke uslove za preuredjenje odnosa Crne Gore i Srbije.
- - Ustav SRJ iz 1992. godine ne moze biti osnov za uspostavljanje novih drzavnih odnosa.
- - Novim konstitucionalnim procedurama treba obezbijediti legitimitet zajednice i ostvarivanje principa na kojima se ona zasniva.
3.
Crna Gora se ozbiljno i odgovorno opredijelila za razgovore sa Srbijom o osnovama, okvirima i pravcima njihovih buducih odnosa. Ti odnosi jedino se mogu zasnivati na:
- - Istorijskom, drzavnom, nacionalnom i kulturnom identitetu dviju drzava i dva naroda i suverenom pravu gradjana i jedne i druge drzave da samostalno odlucuju o svojoj sudbini.
- - Funkcije zajednice, kojima ce se definisati uredjenje u zajednici, proizilazice od Ustava drzava clanica koje, u zajednickom interesu, te funkcije prenose zajednici. - Na toj osnovi Crna Gora nudi platformu za razgovor o buducnosti zajednice koja treba da se formira na zajednickom interesu dvije drzave, zasnovanom na istorijskim i aktuelnim realnostima.
II Karakter buduce zajednice Crne Gore i Srbije*
- Polaziste za novu zajednicu Crne Gore i Srbije je u neotudjivom pravu njenih gradjana da suvereno odlucuju o svojoj drzavnoj i nacionalnoj sudbini. Jedino to moze biti osnova za utvrdjivanje zajednickog interesa zajednice Crne Gore i Srbije. Takva zajednica mora obezbijediti uslove za demokratizaciju, vladavinu prava, ekonomski razvoj i integraciju u evropsku i svjetsku zajednicu. Time se stvaraju uslovi za prevazilazenje blokada u medjusobnim odnosima drzava clanica i izolacije u medjunarodnoj zajednici.
- Crna Gora i Srbija udruzuju se u zajednicu sporazumno svjesne zajednickog interesa i korisnosti takvog udruzivanja, gradeci potrebnu strukturu u noj na principima i odnosima koji su im prihvatljivi.
- Nova zajednica treba da omoguci uspjesan razvoj dviju drzava u svim domenima drustvenog zivota. U okviru takve dualisticke strukture gradjani, njihova udruzenja, preduzeca i ustanove treba da imaju siroku mogucnost ostvarivanja svojih interesa i potreba. Umjesto piramide hijerarhijski rasporedjenih drzavnih organa, koji se birokratizuju i otudjuju, novi model zajednice treba da obezbijedi matricu zajednickog odlucivanja na jasnim i lako primjenljivim pravilima ponasanja drzava.
- Crna Gora i Srbija nezavisne jedna od druge u pitanjima svoje drzavne i nacionalne suverenosti, u ostvarenju svojih zajednickih interesa, treba da funkcionisu uz odsustvo centralizacije.
- Za zajednicu Crne Gore i Srbije jedino je prihvatljiva koncepcija koja u osnovu stavlja ustavni polozaj drzave clanice kao izvornih nosilaca suverenosti koje delegiraju dio svojih nadleznosti i to onih koje se mogu u zajednici ravnopravno, racionalno i realno ostvarivati.
III Principi zajednice Crne Gore i Srbije
- Ravnopravnost u zajednici drzava clanica i gradjana. - Svaka drzava clanica samostalno i suvereno vrsi sve drzavne poslove u okviru svoje nadleznosti. - Zajednica vrsi samo one poslove koji su joj povjereni. - Nadleznosti zajednice se restriktivno tumace. - Nadleznosti zajednice, po pravilu, izvrsavaju organi drzava clanica, a izuzetno organi zajednice. - Organi zajednice konstituisu se po principu pariteta za najvaznije organe, a za ostale po principu proporcionalnosti.
- Spoljna politika koja obezbjedjuje povratak u medjunarodnu zajednicu i ukljucenje u evropske i evro-atlanske integracije (UN, OEBS, EU, Partnerstvo za mir, STO, MMF, Svjetska banka, Pakt za stabilnost Jugoistocne Evrope).
- Otvoreno drustvo. - Postovanje medjunarodnih standarda, ljudskih prava i sloboda, ukljucujuci i posebna prava manjinskih naroda. - Trzisna ekonomija sa dominacijom privatne svojine i slobodnim preduzetnistvom. - Vladavina prava i pravna drzava. - Ustavnost i zakonitost.
IV Nadleznosti zajednice Crne Gore i Srbije
Nadleznost zajednice Crne Gore i Srbije treba da bude znatno uza od sadasnje nadleznosti SRJ. Time se reducira prostor mogucih nesporazuma i sukoba i istovremeno izrazava novi karakter zajednice.
U nadleznosti zajednice utvrdili bi se sledeci poslovi: - Odbrana i spoljna bezbjednost zajednice. - Spoljna politika zajednice - Osnove ekonomskog sistema zajednice. - Sistem bezbjednosti u drumskom, zeljeznickom i vazdusnom saobracaju, dok bi pomorski saobracaj i rezim obalnog mora bio u nadleznosti Crne Gore, a rezim plovidbe na rijekama u nadleznosti Srbije. - Naucno-tehnicki razvoj i strategija razvoja tehnicko-tehnoloskog sistema (energetski sistem, telekomunikacioni sistem, saobracajni sistem, politika razvoja kvaliteta i sistem standardizacije).
Polazeci od negativnih iskustava u funkcionisanju organa SRJ nuzno je konstitutivnim aktom zajednice ustanoviti organe zajednice i nacin njihovog formiranja i odlucivanja.
Nacin odlucivanja u organima zajednice treba urediti tako da se iskljuci majorizacija preglasavanjem u odlucivanju, cime ce se zastiti interesi i ravnopravan polozaj clanica zajednice.
Konstitutivnim aktom zajednice treba utvrditi poseban postupak u procesu donosenja akata organa zajednice. Taj poseban postupak bi se sprovodio kada to zatrazi drzava clanica ako smatra da je predlozenim zakonom ili drugom odlukom ugrozen ili povrijedjen njen interes ili pravo ili njena ravnopravnost u zajednici. Do okoncanja posebnog postupka zastalo bi se sa redovnim postupkom donosenja tog akta koji je uzrok pokretanja posebnog postupka. U okviru posebnog postupka kompetentno tijelo, sastavljeno na paritetnoj osnovi, razmotrilo bi predlozeni zakon ili odluku i u odredjenom roku podnijelo svoj izvjestaj i ocjenu. Po zavrsetku posebnog postupka nastavio bi se redovni postupak donosenja zakona ili odluke ili bi se on obustavio.
Propisivanjem vremena trajanja posebnog postupka otklonila bi se mogucnost njegove zloupotrebe.
U nadleznosti zajednice morali bi se, u skladu sa izlozenim principima, vrsenje poslova iz tih nadleznosti organizovati u sledecem sadrzaju:
1 Odbrana i spoljna bezbjednost zajednice
- U nadleznosti zajednice je proglasavanje ratnog stanja, stanja neposredne ratne opasnosti i vanrednog stanja, ali samo uz prethodnu saglasnost drzava clanica. - U Vrhovnom savjetu odbrane odlucuje se konsenzusom predsjednika drzava clanica i predsjednika zajednice.
- Predsjednik drzave clanice, kao clan Vrhovnog savjeta odbrane, komanduje jedinicama vojske na teritoriji drzave clanice ciji je predsjednik, a u skladu sa strategijom odbrane koju utvrdjuje Vrhovni savjet odbrane. - Zajednickim aktivnostima vojske koje su od znacaja za ukupnu teritoriju zajednice komanduje predsjednik zajednice iskljucivo na osnovu odluka Vrhovnog savjeta odbrane.
- Vojska mora biti profesionalna, vojni rok se sluzi u drzavi clanici i ne moze biti duzi od 6 mjeseci.
- Komandante armija i komandanta Ratne mornarice postavlja predsjednik drzave clanice na cijoj teritoriji se te komande nalaze kao clan Vrhovnog savjeta odbrane. Ova postavljenja predsjednik drzave clanice ce izvrsiti na predlog nacelnika Generalstaba, a po pribavljenom saglasnost Vrhovnog savjeta odbrane. Na predlog komandanta armije, odnosno komandanta Ratne mornarice predsjednik drzave clanice postavlja i razrjesava starjesine korpusa i sluzbi koje djeluju na teritoriji drzave clanice ciji je predsjednik. - Imajuci u vidu karakter zajednice predlaze se da u okviru Savjeta ministara mjesto ministra odbrane, mijenjaju svake dvije godine u okviru cetvorogodisnjeg mandata predstavnicima druge drzave clanice.
2. Spoljna politika zajednice
Spoljna politika zajednice mora se voditi u zajednickom interesu drzava clanica uz njihovo ravnopravno ucesce i kontrolu, a sa podijeljenom nadleznoscu organa zajednice i organa drzava clanica. Kao optimalan model se predlaze da se u okviru Savjeta ministara zajednice funkcija ministra inostranih poslova zajednice povjerava za dvogodisnji period ministrima inostranih poslova drzava clanica.
Ministar inostranih poslova zajednice bi imao obavezne periodicne konsultacije sa ministrom inostranih poslova drzave clanice na kojima bi se analizirala vodjena spoljna politika i projektovala njena dalja aktivnost.
Spoljna politika zajednice mora se zasnivati na platformi koja treba da obezbijedi povratak u medjunarodnu zajednicu i ukljucenje u evropske i evro-atlanske integracije.
Na toj platformi drzave clanice imaju punu samostalnost u vodjenju spoljne politike u granicama svog ustavnog kapaciteta.
U ambasadama i diplomatsko-konzularnim predstavnistvima drzave clanice treba da budu adekvatno zastupljenje. Drzave clanice mogu imati svoje posebno predstavnistvo u nekoj stranoj drzavi kada za to imaju poseban interes.
3. Osnove ekonomskog sistema zajednice
U okviru nadleznosti zajednice utvrdjivale bi se osnove ekonomskog sistema na principima i odnosima koji su obradjeni u dijelu Platforme koji se na te osnove odnosi. Nadleznost bi morala omoguciti punu ekonomsku samostalnost drzava clanica u funkciji afirmisanja njenih specificnosti i ostvarenja projekcija maksimalnog ekonomskog razvoja u korist te drzave clanice, a time i zajednice.
4.
Sistem bezbjednosti u drumskom, zeljeznickom, i vazdusnom saobracaju uz obavezu da pomorski saobracaj i rezim obalnog mora budu u nadleznosti Crne Gore, a rezim plovidbe na rijekama u nadleznosti Srbije. Nadleznost zajednice u bezbjednosti drumskog, zeljeznickog i vazdusnog saobracaja bila bi u okviru utvrdjenja sistema bezbjednosti, pri cemu bi se sve sto je van tog sistema ostavilo u nadleznosti drzava clanica. Nuzno je da sistem pomorskog saobracaja i rezim obalnog mora budu u nadleznosti Crne Gore, a rezim plovidbe rijekama u nadleznosti Srbije.
5. Naucno-tehnicki razvoj i strategija razvoja tehnicko-tehnoloskih sistema
Poslovi iz ove nadleznosti nuzno se moraju vrsiti od organa zajednice zbog karaktera njihovog sadrzaja i znacaja za drzave clanice pri cemu se moraju uvazavati zajednicki interesi drzava clanica.
V Organi zajednice, nacin izbora i odlucivanja
Poslovi iz nadleznosti zajednice ostvarivali bi se preko Skupstine zajednice, Predsjednika zajednice, Savjeta ministara i Suda zajednice.
1. Skupstina zajednice
Skupstina zajednice bi bila jednodomna i poslanici bi bili birani na paritetnoj osnovi u okviru iskljucive zakonodavne nadleznosti drzava clanica. Poslanici bi bili u obavezi da obavjestavaju Skupstinu svoje drzave clanice, o utvrdjenom dnevnom redu. Predsjednik Skupstine i potpredsjednik moraju biti iz razlicitih drzava clanica, a mijenjace se svake dvije godine u okviru cetvorogodisnjeg mandata. Drzava clanica preko svoje Skupstine imala bi pravo da pokrene poseban postupak zastite u odnosu na zakone i druge akte iz nadleznosti Skupstine zajednice, a na vec opisani nacin.
2. Predsjednik zajednice
Predsjednik zajednice predstavlja zajednicu. Predsjednika zajednice bira i razrjesava Skupstina zajednice, uz prethodnu saglasnost skupstina drzava clanica zajednice. Predsjednik zajednice i Predsjednik Savjeta ministara moraju biti iz razlicitih drzava clanica i predstavljati vecinske partije ili koalicije tih drzava clanica.
3. Savjet ministara zajednice
Savjet ministara zajednice ostvaruje izvrsnu vlast u okviru nadleznosti zajednice i ima predsjednika i jednog potpredsjednika kao i ministre inostranih poslova, odbrane, pravde i finansija, kao i ministra za ekonomske odnose. Potpredsjednik Savjeta ministara mora biti iz druge drzave clanice u odnosu na predsjednika, a zamjenici ministara iz druge drzave clanice u odnosu na ministre. Drzava clanica preko svoje Vlade imala bi pravo da pokrene poseban postupak zastite u odnosu na uredbe i druge aktivnosti iz nadleznosti Vlade, a na vec opisan nacin.
4. Organi sudske vlasti u zajednici
Organ sudske vlasti u zajednici je Sud zajednice, koji ima ustavno-sudsku nadleznost. Drzava koja ima predsjednika Suda zajednice ima u tom sudu jednog sudiju manje u odnosu na drugu drzavu clanicu. Nadleznost Suda zajednice bice prilagodjena koncepciji zajednice, a predsjednik tog suda ne moze biti iz iste drzave u dva mandata.
VI Osnove ekonomskog sistema zajednice
1. Osnovni principi nivoa nadleznosti
S obzirom na interesnu integrisanost Crne Gore i Srbije u zajednici i nuznost zastite njihovih interesa, izgradnja novog ekonomskog sistema zahtijeva:
- - Zadrzavanje na nivou drzave clanice funkcionalnog suvereniteta sa svim kompentencijama za donosenje odluka od interesa za drzave clanice.
- - Na nivou drzave clanice obezbjediti institucionalni suverenitet sa pravom formiranja novih trzisnih institucija.
- - Racionalnost u pozicioniranju na zajednickom nivou. Na nivou zajednice pozicionirati samo ono sto:
a)
omogucava slobodan protok robe, kapitala, ljudi i informacija;
b) olaksava i obezbjedjuje integrisanje u medjunarodne organizacije;
c) smanjuje troskove organizovanja i vrsenja pojedinih funkcija.
- - Uvazavanje objektivnih razlika Crne Gore i Srbije i faza u njihovom razvoju.
- - Mogucnost suspenzije zajednicke nadleznosti, u slucaju nastupanja posebnih, prethodno zajednicki definisanih okolnosti.
- - Definisanje programa prelaska iz sadasnjeg u novo institucionalno stanje.
2. Dimenzije ekonomskog sistema i nivoi organizovanja
- Trziste - Slobodan protok roba, kapitala, ljudi i informacija na prostoru zajednice.
- Pravni polozaj privrednih subjekata - Na zajednickom nivou definisati samo zajednicke osnove pravnog a sva ostala regulativa bila bi u nadleznosti drzave clanice.
- Spoljno-trgovinski rezim - Orjentisan na liberalizaciju uvozno-izvoznog rezima u skladu sa pravilima i uzansama Svjetske trgovinske organizacije te statusom zemlje u razvoju.
- Carinski sistem - Zajednica je jedinstveno carinsko podrucje bez unutrasnjih carina, sa zajednickim carinskim stopama, saglasno pravilima Svjetske trgovinske organizacije koje proizilaze iz statusa zemlje u razvoju. Sprovodjenje carinskog sistema mora biti u nadleznosti republike. Carinska politika i stope mogu se dopuniti posebnim dogovorom kojim se obezbjedjuje specificni interes drzave clanice (strateski proizvodi, strateske razvojne ideje, slobodne carinske zone i off-shore kompanije i sl.). Ukoliko je nesumnjiv ovakav interes drzave clanice, a ne nanosi stetu drugoj drzavi clanici ili zajednici onda se on mora ispostovati.
- Fiskalni sistem - Orijentisan na odgovornu fiskalnu politiku, javan i transparentan budzet, produktivnu politiku javnih rashoda i harmonizaciju sa regulativom EU. Fiskalni suverenitet pripada drzavi clanici, a opredijelice se dio prihoda koji se iz prihoda drzave clanice prenosi zajednici za servisiranje zajendickih potreba. Fiskalni suverenitet drzave clanice je osnov organizovanja ove funkcije sto podrazumijeva i samostalnost u finansiranju javnih funkcija te drzave clanice. Na zajednickom nivou definisati samo osnovne poreske sisteme, dok bi sistem i politika ostali u nadleznosti drzave clanice.
- Monetarna oblast - jedinstveno monetarno podrucje uz orjentisanost na potpunu nezavisnost monetarnih vlasti kontolu te nezavisnosti do drzave clanice, valutni odbor i konvertibilnost drzavne valute, te na stvaranje uslova za ukljucivanje u evropsko monetarno podrucje. Zajednica mora imati konvertibilnu valutu sa kvalitetnim deviznim pokricem i valutnim odborom. Konvertibilnost bi se utvrdila zakonom. Drzava clanica zadrzava pravo autonomnog monetarnog sitema ako monetarna unija predstavlja limit realizacije njenih strateskih opredjeljenja usled narusavanja monetarne stabilnosti ili dejstva drugih faktora.
- Devizni sistem i sistem kreditnih odnosa sa inostranstvom - Pretpostavlja slobodno raspolaganja devizama, slobodnu konverziju valuta i hitnu normalizaciju odnosa sa medjunarodnim finansijskim institucijama. U nadleznosti je onog nivoa na kome se ostvaruje monetarna vlast dok izvrsna funkcija pripada drzavi clanici.
- Platni promet - Jedinstven za podrucje zajednice i standardizovan sa vrsenjem platnog prometa u evropskom okruzenju.
- Bankarski sistem - Zajednicke osnove bankarskog sistema u skladu sa regulativom Evropske Unije.
- Sistemsko zakonodavstvo - Drzave clanice definisu sistemske zakone. Ako se postigne njihova saglasnost donosi se zajednicki zakon. Sistemske zakone treba usaglasiti sa EU.
Skupstina drzava clanica odredjuje uslove prenosenja dijela suvereniteta iz ove oblasti na zajednicki nivo.
*Alternativa:
Karakter buduce zajednice drzava Crne Gore i Srbije kakav bi mogao biti i naziv zajednice drzava (u daljem tekstu zajednica drzava Crne Gore i Srbije). Vlada je na zahtjev clanova Vlade, koji su clanovi SDP, konstatovala ovaj alternativni predlog.