Make your own free website on Tripod.com

PLEME CEKLICI

 


 


                 
  



    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma, ...
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


       

   

  

 


Pleme Ceklici se na jugu granici sa Cetinjskim Plemenom i zatim dalje na jugozapadu Njegusima. Na zapadu granica im ide od Ivova Osoja pa preko visokih brda Gomilica, Radaljeva Vrha i Visoke Glavice dolazi do Gnjilova Zdrijela. Odatle nastaje sjeverna granica Ceklica prema Cucama. Ona prelazi preko visoke, prostrane, zaravni Puhalovih Krsa i izlazi na vijenac planine Kurjanika, koja je na tromedji Ceklica, Cuca i Bjelica. Od Kurjanika nastaje velikom duzinom sjeveroistocna granica Ceklica, prema Bjelicama. Ona ide sve preko visokih brda i planina: najprije preko Debelog Brijega i iznad Sijoca, pa visokom i prostranom presjedlinom Simunjom, iznad koje se dize na planinu Crni Vrh i dalje ide sve vijencima visokih planina Celinca i Oporca do na Radojev Brijeg. A odatle granica skrece na jug, na planinu Sinsic, koja je na tromedji Ceklica, Bjelica i Kosijera (plemena u Rijeckoj Nahiji) i zavrsava se jos dalje na jugu, na Latkovu Zdrijelu prema Kosijerima. Ceklicska oblast cini vrlo dobru geografsku cjelinu, jer je sa svih strana ogradjena visokim brdima i planinama, a po sredini spustena, tako da je stanovnistvo cijele te oblasti samom prirodom zemljista upuceno na uzajamne veze i odnose. Osobito je pak srednji i najnizi dio ceklicske oblasti - u kojemu su naselja: Kucista, Vuci Do, Krajnji Do i Vojkovici - bio od znacaja za stvaranje i odrzavanje plemenske zajednice kod Ceklica. On je u geografskom sredistu plemena i podjednako pristupacan za sve djelove ceklicske oblasti; ima najrodnije zemljiste i najbolje planine za stocnu pasu (na istoku Crni Vrh i Celinac a na jugu i zapadu cijelu prostranu planinsku oblast prema Njegusima); a nesumnjivo je od uvijek bilo od znacaja, sto je i najblize velikoj saobracajnoj arteriji ovih krajeva, onome starom putu za Kotor, koji bas prolazi juznom ivicom Ceklica prije nego sto pocne silaziti ka Njeguskom Polju. Sve te tako povoljne prilike bile su uzrok, da su u naseljima toga sredisnog dijela ceklicskog od uvijek sjedjela najznatnija i najveca brastva, koja su prikupljala oko sebe sve ostalo stanovnistvo ceklicske oblasti. Sta vise ogranci tih brastava sirili su se i po ostalim djelovima plemenske oblasti. Od pomenutih glavnih naselja ceklicskih, koja su u plemenskom sredistu, razmotricemo najprije:

KUCISTA
koja su od starine bila plemensko srediste. U njima je Zborna Glavica, kod koje se "okupljalo pleme". Selo je zbijeno: kuce su prikupljene oko crkve i oko recene Zborne Glavice. U selu zivi samo brastvo Kaludjerovici. Njegovi su ogranci: 1) Radnici (2 "kuce"); 2) Popovici, Pajovici i Djurovici (ukupno 15 "kuca"); i 3) Nikolici i Latkovici (svega 2 "kuce").

VUCI DO
je sjeverozapadno od Kucista, takodje omanje, nesto razredjenije naselje. I u njemu je nastanjeno samo jedno brastvo, koje se po svom selu zove imenom "Vucedoljani" (dvadesetak domova). Ono se dijeli na tri glavne grane: jedno su Gvozdenovici (Rajickovici i "Gvozdenovici" u uzem smislu); drugo su Prorocice ili Prorocici (Vukosavovici i Markovici); i trece, Vickovici ("Vickovici" u uzem smislu, Radulovici i Vojinovici).

KRAJNJI-DO
je na jugu od Kucista ili, kako se rijetko kad zove, "Pod-Bukovicu". Kuce su zaista po dolu istoga imena. U selu zive dvije grupe srodnih brastava: jedno su Ramadanovici (5 "kuca") i Muhadinovici (5 "kuca"), a drugo dva ogranka onih Kaludjerovica iz Kucista: Matanovici (4 "familije") i "Kaludjerovici" (5 "kuca").

VOJKOVICI
su na jugoistoku od Kucista sa kucama po ivici jednoga dola ispod velikog brda Inoka. Vojkovici su "selo" od 20 "kuca". Dijele se na tri "dijela", za koje narod nema narocitog termina, nego ih samo oznacava njihovim imenima: Dzakovici, Polacani i Gladjani. U selu zivi samo jedno brastvo, Marojevici, ciji su ogranci ovako rasporedjeni: u Dzakovicima su Dzakovici i Sinanovici, u Polacanima su Ivanovici i Vuksanovici sa Joveticima, i u Gladjanima Mitrovici i Mijuskovici.

MILIJEVICI
je selo na jugoistoku od Vojkovica, cije su kuce po juznoj strani pomenutog brda Inoka, a nize njih dalje na jugu nastaju lijepi, rodni djelovi. U Milijevicima zive 13 "familija" sve od brastva Marojevica, koje su se razgranale na tri manja roda: Stankovice, Markovice i Jovovice.

PETROV-DO
je "selo" na jugu od Milijevica, najjuznije ceklicsko naselje. Kuce su mu poglavito po ivicama dolova Ponora i Velje Zgrade. Selo se dijeli na dva brastva: 1) Domazetovici - Kaludjerovici (8 "kuca"), i 2) Petrovici, ciji su rodovi: Mirkovici (15 "kuca") i Pavlicevici (10 "kuca").

UBAO
je "selo" na sjeveru od Vuceg Dola u vrlo dubokom dolu kotlasta oblika, koji se zove Ubaljski Do. U "selu" zive tri brastva zajednickog porijekla: Dragutinovici (6 "familija"), Vujovici (11 "familija", sa rodovima: Tomovici, Velovici i Jokovici) i Vujosevici (5 "familija"). - Kako se po skoro odsjecnim stranama Ubaljskog Dola ne mogu podizati seoske kuce, a u samom dolu vec nema vise mjesta za naseljavanje, morale su se odijeljene porodice iseljavati izvan glavnog sela i osnivati manja naselja po raznim djelovima seoskog zemljista. Za ta naselja nema narocitog termina, nego se svako od njih samo oznacava imenom zemljista na kome je podignuto. Na istoku su od glavnog sela: Sladkovici (1 "kuca" Dragutinovica), Stara Kucista (1 "kuca" Vujosevica) i Valuga ili Aluga (2 "familije" Vujovica i 1 "familijom" Dragutinovica).

DRAGOMI-DO
je "selo" na sjeverozapadu od Ubla. Ono je u srazmjerno plitkom i nevelikom dolu istog imena, i kuce su mu po ivicama nekolikih manjih dolova i "docica". Posto tu nema dovoljno ni mjesta ni zemlje za obradjivanje, odijeljene porodice su se naselile izvan glavnog sela na tri mjesta, koja se zovu po svome zemljistu. Na zapadu je do Medjedovo (sa 1 "kucom"), na sjeveroistoku Varikasin Do (sa 1 "kucom") i na istoku Paprati (sa 2 "kuce"). - U Dragomidolu zivi samo jedno brastvo, Pavicevici (ukupno 13 "familija"). - Stanovnike Dragomidola Ceklici zovu samo imenom "Dragomiljani".

JEZER
je najsjeverniji i vrlo prostrani dio ceklicske oblasti. Njegov glavni dio je po ivicama i po stranama dva oveca, susjedna dola: Jabuke i Dugog Dola. Taj se glavni dio Jezera dijeli na dva "sela": na zapadu kod crkve Donje Selo (9 "kuca") a na istoku Brijeg (11 "kuca"). Iz Donjeg Sela, koje je najstariji dio Jezera, "dizale su" u vremenu od prije 90 - 60 godina "iduci za zemljom na stanove gdje je vise gore i vode" pojedine porodice, te su tako postala tri odvojena, mala naselja. Najvece od njih, Jasikovicu (6 "kuca"), koja je na sjeveru ispod Puhalovih Krsa, Jezerani oznacavaju kao "selo", dok druga dva, koja imaju samo po 1 i 2 kuce, zovu samo njihovim imenima bez toga oznacenja: Blizna (2 "kuce"), jos dalje na sjeveru od Jasikovice, do cucke granice, i Gorin Do (1 "kuca"), na zapadu, pod Radaljevim Vrhom. - U tih pet jezerskih naselja stanuju dosta izmijesana cetiri brastva, koja su zajednickog porijekla: Jovanovici (9 "familija"), Pajovici (9 "familija"), Radulovici (4 "kuce") i Nikcevici (7 "kuca").






    
    Monitor
   
Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
       
aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
   
Radio Crne Gore