Make your own free website on Tripod.com

CUCE (VELJE I MALE)

 


 


                 
  



    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma, ...
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


        

   

  

 


Ovo se pleme granici na jugu: Bjelicama od planine Planinika pa do Kurjanika, a odatle pa do Gnjilava Zdrijela Ceklicima. Od Gnjilava Zdrijela nastaje zapadna granica cucka, prema Boki (Krivosijama). Ona ide sve preko visokih brda i planina, medju kojima su najvisi Kosman, Bukovica i Bjelos. Sjeverno od planine Bjelosa je Trnovo Zdrijelo na tromedji Cuca, Krivosija i Grahova. Cucka granica prema Grahovu - a to je i dalje zapadna granica - ide preko visoke zaravni Poda i brda Vjetrosica i dolazi preko Gornjeg Pinjica Dola do planine Droskorice. Dalje ide sve vijencem planine Droskorice, pa niz tu planinu silazi do "obreska" Ljesevice kod sela Jabuka. A odatle nastaje sjeverna granica cucka, prema Rudinama (Bijelim ili Niksicskim), i ide najprije vijencem planine Nenade a zatim sjevernim vijencem velike planine Pustoga Lisca i dolazi do Dragova Zdrijela, koje je u toj planini. Od Dragova Zdrijela cucka medja skrece pravo na jug. Odatle pocinje istocna granica, prema Kcevu (Ozrinicima). Ona ide najprije istocnim vijencima Pustoga Lisca, pa zatim dalje preko Obadovicke Aluge i planine Vrljeroga na visoki Stozerski Vrh, pa na Baricke Rtove i Boracku Glavicu i malo se spusta duz Dolovskog Korita, iz kojega se opet penje na Rude Prljine i zatim jos vise na Mrdin Brijeg i najzad na Planinik.
Ova dosta velika oblast koju zahvataju Cuce ogradjena je, dakle, sa svih strana visokim brdima i planinama. Samo je na jugoistocnoj strani njena granica dosta niska: cine je srazmjerno nizi visovi, pa cak i dolovi - Dolovska Korita. Ta je niska granica posledica novijih promjena plemenske oblasti: oko sredine 17. Vijeka raselile su udruzene Cuce i Cevljani nekolika cucka sela na toj strani i njihovo je zemljiste pripalo Kcevu. Inace je u ranije vrijeme cucka medja, koja je isla istocnije, prelazila vecinom preko znatno visih brda. - Ali i kada se uzme u tome obimu, zapaza se, da cucka oblast ipak ne cini sasvim jednostavnu geografsku cjelinu. Vrlo dugacka i visoka planina Tisovac (sa visinama od preko 1200 metara), na koju se na sjeveru nastavljaju Guka, Krotinja i Vite Stijene, provlace se kao vrlo dug niz planinskih vijenaca skoro kroz sredinu cucke oblasti, od sjevera na jug, i odvajaju najveci dio oblasti Malih Cuca, na istoku, od Veljih Cuca, na zapadu.
Prema tome bi se dakle cinilo, da geografske osobine cucke oblasti nijesu bile povoljne za stvaranje plemena i za odrzavanje plemenskog jedinstva. Ali taj dio svoje oblasti, koji je pregradjen tako reci zidom od planina, Cuce su naselile tek u novije vrijeme, poglavito od pocetka 19. Vijeka, a u ranije doba on im je sluzio gotovo samo za ljetnje izdizanje sa stokom i sta vise jedno je vrijeme cijeli veliki predio od Tresnjeva i Kobiljeg Dola na sjever do u Grahovo i u Rudine bio sasvim pust. Zbog opasnosti od Turaka i od cetnickih napada niko se nije smio po njemu ni preko ljeta nastanjivati. Dakle cijeli taj veliki dio - skoro dvije trecine - danasnje cucke oblasti nije imao nikakve uloge u stvaranju plemena Cuca.
Predjeli, u kojima je i sad glavno sjediste ovoga Plemena i u kojima je ono i postalo, cine juznu trecinu sadasnje cucke oblasti. Tu su tri velike grupe od naselja: Zaljut, Grepca i Male Cuce u uzem smislu (sa naseljima: Krugom, Trnjinama i Rovinama). Sva tri ova predjela odlikuju se velikim mnostvom dolova sa vrlo rodnom zemljom. U njima je dalje vrlo pogodan klimat, najpogodniji ne samo u cuckoj oblasti, nego vjerovatno i i cijeloj Katunskoj Nahiji. Osobito se Grepca odlikuju vrlo blagim klimatom i pitominom. Dok su od okolnih plemena odvojeni visokim brdima i planinama, dotle su medju sobom ova tri predjela u vrlo tijesnoj vezi nizovima od dolova sa niskim pregradama izmedju njih. Osobito je ta veza podesna i jaka na jugu, prema najnizem dijelu Grebaca, tako da se u njima suceljavaju saobracajni pravci i iz Zaljuti i iz Malih Cuca. Uz to su Zaljut i Grepca uvijek bili sjedista vrlo velikih i jakih brastava cuckih, tako da su i brastva iz Malih Cuca, posto su vec geografskim prilikama upucena na njih, sasvim prirodno trazila oslonca u njima.
Svi su ti cinioci skupa uticali, da se u najjuznijem dijelu sadasnje cucke oblasti stvori jednostavno pleme Cuce, cije jezgro i sada sjedi u tome kraju u pomenuta tri predjela. Podjela na Velje Cuce i Male Cuce samo je geografska i ne predstavlja nikakvu podvojenost plemenske zajednice.
Male Cuce su odvojene od Veljih Cuca, kao sto smo vec pomenuli, pocevsi sa sjevera najprije nizom planinskih vijenaca, koji cine Vite Stijene, Krotinja, Guka i osobito Tisovac, zatim se dalje na jugu ta medja u glavnom nastavlja preko drugog brda Guke, pa na Ostojin Brijeg, Bojanje Brdo, Gradinu, Trnove Krse i Velju Bobiku i zavrsava se juzno od Mrdina Brijega.Opsta je odlika cuckih naselja, da su prema prirodi samoga zemljista vezana za omanje dolove, kojih ima u cuckoj oblasti ogroman broj. Iz glavnih "sela" na jugu Cuca postala su iseljavanjem u dolove na sjeveru mnogobrojna "raselja", seoca od vrlo malog broja kuca, upravo od onolikog, koliko u kome dolu moze opstati. Kako su ta "raselja" novijega postanka, narod jos nije svuda stvorio za njihove grupe opstije nazive, kao sto ih je dao onima u starom plemenskom sjedistu, nego se vecinom svako od "raselja" racuna kao zasebno naselje pod svojim imenom (a to je ime njegova dola). Takav je slucaj sa svima mnogobrojnim seocima Veljih Cuca od predjela Zaljuti i Grebaca na sjever sve do planine Pustoga Lisca. A kad ih kogod hoce da oznaci opstim imenom, on ih obuhvati novijim administrativnim pojmom: kao tresnjevacku opstinu. U Malim Cucama pak, kao sto cemo dalje vidjeti, narod je uslijed podesnije prirodne podjele zemljista vec stvorio opstije nazive za pojedine vece ili manje grupe od novijih "raselja".

VELJE CUCE
se dakle prema recenome dijele na dvije velike predione cjeline (i ujedno grupe od naselja) na jugu - a to su Zaljut i Grepca - i na jednu administrativnu koja obuhvata sva ostala naselja Veljih Cuca dalje na sjeveru i zove se tresnjevackom opstinom po svome sredistu, "selu" Tresnjevu.

ZALJUT
Cine sva "sela" i "seoca" od ceklicske granice (Puhalovih Krsa i Gnjilava Zdrijela) na jugu pa do velikih brda Graca Rzisnog i Krsta Dobrogorskog na sjeveru. Na istoku je u glavnom omedjena brdima: Gukom, Ostojica Brijegom, Bojanjim Brdom i Veljom Glavicom. U predjelu Zaljuti ima 30 zasebnih "sela" i "selaca". Pocevsi s juga pa k sjeveru ona idu ovim redom: Najprije su Kucista s Obodom i Bratisem. Kao opsti naziv za sva tri ova naselja cuje se ponekad ime "Kucista". Zato smo ih i uzeli zajedno. Inace se svako od njih za sebe oznacava kao "selo".

"Selo" Kucista je najstarije naselje u Zaljuti, i u njemu su se razvili zameci najglavnijih i najvecih cuckih brastava: Krivokapica i Preobrezana. Sada u Kucistima ima svega 5 "familija" Krivokapica. - Na jugu je prema ceklicskoj granici "selo" Obod sa 5 "kuca" Krivokapica. Na sjeveru je pak "selo" Brates, koje se dijeli na Brates (6 "familija"), Jabuku (4 "kuce") i Djindjinu (1 "familija"). Od tih 11 porodica u Bratesu 4 su Prebrezana - Perovica i 7 Krivokapica.

Dobronjez-Do je "selo" na sjeverozapadu od Kucista sa 7 "familija" Krivokapica. - Na sjeveru i sjevrozapadu od njega su "sela" Kruska i Podazdrijelo sa ukupno 20 "kuca" Ivanovica, nazvanih "Krivokapica" (dijele se na Mijatovice, Zukovice, Mirkovice i Djukanovice) - Na zapadu od Dobronjez-dola je "selo" Hrpavac ili po narodnom izgovoru Rpavac sa 5 "kuca" Krivokapica. - Jos dalje na zapadu, do cucko - krivosijske granice je "selo" Grubin-do sa 3 "kuce" Krivokapica. - Zapadno od Grubin-dola je Kutleceva Rupa, "selo" sa 6 "kuca" Krivokapica. - Na sjeveru od toga sela je "seoce" Masni Do sa 2 "kuce" Krivokapica.

Sjeverno od pomenutih "sela" Kruske i Podazdrijela je "selo" Vodni Do (6 "kuca" Preobrezana - Banicevica). - Istocno od njega su Miokove Doline sa 6 "kuca" Preobrezana (Perovica i Djurovica). - Na sjeveru su od njih Jabuke i Lastva sa 6 "kuca" Preobrezana - Perovica. - Sjeverozapadno od Jabuka je Krivuljina Dolina s 1 "kucom" Preobrezana - Perovica. - Dalje su na zapadu Brcki Do sa 2 "kuce" Preobrezana - Banicevica i Strazista sa 3 "kuce" Krivokapica. - Sjeverno od njih Mali i Velji Lipovac sa 2 "kuce" Krivokapica, 6 "kuca" Lipovaca (4 Ivanovica i 2 Ilica) i 3 "kuce" Preobrezana - Banicevica. - Istocno su od Lipovca Zagonac, Slamica i Jaseni sa 5 "kuca" Krivokapica. Sjeverno od Lipovca je Vukodo sa 6 "kuca" Krivokapica. - Na sjeveru od toga dola je Ublica (2 "kuce" Krivokapica) a na zapadu od nje Zecke Aluge (2 "kuce" Krivokapica). Dalje na sjeverozapadu je "selo" Djinov Do (4 "kuce" Krivokapica i 2 "kuce" Preobrezana - Banicevica), koje se dijeli na Djinov Do, Ljeskovi Do i Lipov Do. - Jos dalje su na sjeverozapadu ispod planine Bukovice: Grandov Do (1 "kuca" Krivokapica), Careve Doline (1 "kuca" Krivokapica) i Borina (1 "kuca" Krivokapica).

Od pomenutog starog sela zaljutskog, Kucista, na sjeveroistoku, preko brda Bjelila, je "selo" Bata (2 "kuce" Zvicera, 3 "kuce" Krivokapica i 1 "kuca Vukasovica). Ono je saobracajno (a zbog toga i upravno) srediste ne samo Zaljuti, nego i svih Cuca, posto je na raskrsnici putova sa svih strana. Na sjeveru od Bate Nerin sa Presjekom (1 "kuca" Miljenovica, 1 Popovica, 1 Perisica - Grabljana i 3 Krivokapica) a jos dalje je na sjeveru Dobra Gora ili Zovina sa Selistima (4 "kuce" Popovica). - Na zapadu je od Dobre Gore Braticev Do (3 "kuce" Krivokapica). Dalje je na sjeveru Prijeko Pocivalo (1 kuca Jovanovica - Grabljana) a na sjeverozapadu, ispod Krsta Dobrogorskog, Vukov Do (1 "kuca" Preobrezana - Perovica) i jos dalje na sjeverozapadu Pusta Rupa (1 kuca Jovanovica - Grabljana, 2 kuce Preobrezana - Perovica i 3 kuce Krivokapica). Sva naselja od Nerina pa do Puste Rupe, racunajuci tu i ova dva, zovu Cuce cesto i opstim imenom ZOVINA.

GREPCA
Zahvataju trougao izmedju Zaljuti, Malih Cuca i juzne cucke granice. Jasno su ogradjena sa svih strana visokim brdima i planinama, a kako su uz to i najnizi dio Cuca, razumljivo je, sto su i najzupniji kraj u njima. Pocevsi od Bate na sjeverozapadu pa k jugu i jugoistoku naselja grebacka idu ovim redom: Celina, Krug, Grab, Gradina (sa Platama), Rzani Do, Proseni Do i Lipa.

Celina je oko dola istoga imena. Ima 8 "kuca" brastva Zvicera.

Krug je takodje oko jednog velikog, kruznog dola. U njemu su 6 "familija" Todorovica (Drceta ili Trceta).

Grab je po ivicama dola istog imena i nekoliko susjednih manjih dolova. I u njemu zivi samo jedno brastvo, koje se obicno po svom selu zove "Grabljani", a dijeli se na: Jovanovice (8 "kuca"), Perisice (7 "kuca") i Vuletice (7 "kuca").

Gradina se dijeli na "sela" Gradinu i Plate. Selo Gradina je na stranama velikog brda Gradine i u njemu su 7 "familija" (6 Miljenovica i 1 Boskovica), a Plate su kraj niske zaravni istoga imena a naseljene su sa 4 "familije" Miljenovica. Oba su brastva, Miljenovici i Boskovici, zajednickog porijekla.

Rzani Do se po dva velika dola u kojima su kuce dijeli na "sela": Ovsine (3 "familije" Pejovica i 1 "kuca" Zivkovica) i Rzani Do (11 "kuca" Zivkovica i 4 "familije" Vujadinovica). - Svako je od imenovanih "rzedoljskih" brastava zasebnog porijekla. - Stanovnici Rzanog Dola oznacavaju se imenom "Rzedoljci".

Proseni Do ima svoje glavno "selo" u dolu istog imena i ono je Proseni Do u uzem smislu (10 "kuca" Markovica i 4 "kuce" Tomasevica), a na jugozapadu i jugoistoku od njega su njegova "raselja": Sjenokos (2 "kuce" Markoviva), Kruskovac (1 "kuca" Markovica), Lipovac (1 "kuca" Markovica), Dobra Voda (3 "kuce" Markovica i 1 Tomasevica) i Planinik (1 "kuca" Markovica). - Brastva "prosedoljska", Markovici i Tomasevici, vode porijeklo od istoga pretka. - Za stanovnike Prosenog Dola Cuce imaju samo naziv "Prosedoljci".

Lipa ima glavno "selo" istoga imena u dolu Veljoj Lipi, sa 10 "kuca" Popovica i 1 Markovica (od onih iz Prosenog Dola), a dalje su vecinom na sjeverozapadu redom "raselja": Pod Brijeg sa 1 "kucom", Vrbica (na istoku) sa 2 "kuce", Jabucki Brijeg sa 3 "kuce", Radekusa sa 1 "kucom", Okolista sa 1 "kucom", Gnjilava Dolina sa 1 "kucom", Ravna Strana sa 1 "kucom", Zaselje sa 3 "kuce", Dugi Do sa 1 i Jama Vojvodina sa 2 "kuce" - sve od brastva Popovica. - Kao sto kod nekih i sama imena pokazuju, ima medju tim seocima i takvih, koja su po stranama od brijegova ili i na samim, istina onizim, brijegovima (Pod Brijeg, Jabucki Brijeg, Okolista, Ravna Strana, Zaselje). - U Lipi ima samo jedno brastvo, Popovici, i osim toga samo jos jedna kuca Markovica.

TRESNJEVACKA OPSTINA
Ona zahvata veliki dio Veljih Cuca, od Graca Rzisnog i Krsta Dobrogorskog pa do krajnje sjeverne granice cucke u Pustome Liscu. Ona cini samo administrativnu cjelinu, da se taj dio Cuca razlikuje od ostalih njihovih djelova. - Pocevsi od Krsta Dobrogorskog najprije dolazi "selo":

Gornji Izvor u dubokom ulegnucu, iznad koga se dizu planine Guka i Tisovac. Po stranama su mu 10 kuca sve Preobrezana - Petrovica.

Na sjeveru je od Gornjeg Donji Izvor u jos dubljem ulegnucu, iz kojega izbija jak izvor. U samom "selu" ima 5 "kuca" Krivokapica, a na zapadu od njega, na brdu Zukovici, jos 1 kuca Krivokapica.

Zapadno su od Donjeg Izvora, a pod brdom Gradac Rziski, dolovi Velja i Mala Rzista. U Veljim Rzistima ima 1 kuca Krivokapica. - Jos dalje su na zapadu, pod planinom Bukovicom Jabukovac i Kopitov Do, svaki sa po 1 kucom Krivokapica.

Sjeverno od njih, a izmedju planina Bukovice i Bjelosa, je "selo Pod Bukovicu" (ili Podbukovica) sa 2 "kuce" Krivokapica. - Na sjeverozapadu od Podbukovice a pod planinom Bjelosem, su "sela" Kalacka Prodo i Radin Do sa 3 "kuce" od brastva Pesikana. - Na sjeveru su od njih Tospude, "selo", koje po upravi spada u "grahovsku kapetaniju", ali po stanovnistvu u Cuce. Tu su: 1 "kuca" Preobrezana - Perovica (Kosovica), 2 "kuce" Preobrezana - Mijajlovica (Banicevica - Sakica) i 2 "kuce" Zvicera.

Na jugoistoku od Tospuda su seoca: Crnioni Do sa 3 "kuce" Pesikana; Bogojev Do sa 1 "kucom" Milovica ("Graovljani"), 1 Preobrezana - Perovica (Kosovica) i 1 Preobrezana - Mijajlovica (Banicevica - Sakica); i Prapratni Do sa 4 "kuce" Pesikana.

Dalje su na istoku Doline Tresnjevacke sa Basinom Prodoli. U njima su 1 "kuca" Preobrezana - Perovica, 2 "kuce" Krivokapica i 1 "kuca" Manojlovica (ova je u Basinoj Prodoli). - jos je istocnije Kamesevo sa 1 "kucom" Preobrezana - Perovica.

Jos dalje na istoku je glavno "selo" ove opstine Tresnjevo. Ono zauzima prostrano polje toga imena ("od 120 rala zemlje"), a dijeli se prema samoj zemljisnoj podjeli toga polja na: Gornje Polje, koje je na jugu, i Donje Polje, na sjeveru, a u Donjem Polju kao zaseban dio "sela" jos i Barojevic - Selo. Brastva su tresnjevacka sva porijeklom iz glavnih sjedista cuckih na jugu, a pocela su se naseljavati na Tresnjevo pred kraj 18. vijeka. Do toga je vremena i Tresnjevo, kao i sav ostali sjeverni dio sadasnje cucke oblasti, bilo vecinom sasvim pusto zbog opasnosti od turskih ceta. Ali tada se po nagovoru mitropolita Petra I nasele na Tresnjevu od jednom 33 od najimucnijih cuckih domacina, po 11 od Krivokapica, Preobrezana i Grepcana. Poslije su pridolazili doseljenici i od drugih cuckih brastava, i sa Tresnjeva su se sirile Cuce i po mnogim naseljima dalje na sjeveru do krajnje sjeverne cucke granice. U samom "selu" Tresnjevu zive sada: Miljenovici - Simovici (9 "kuca"), Krivokapici (6 "kuca"), Preobrezani - Perovici (8 "kuca"), Zviceri (3 "kuce"), Pesikani (3 "kuce"), Grabljani - Vuletici (1 "kuca"), Lakovici - Stevovici (Malocuce; 1 "kuca") i Inkovici (1 "kuca").

Na sjeverozapadu od Tresnjeva iza uzvisenja Medjugorja su Dolovi sa 2 "kuce" Preobrezana - Mijajlovica (Sakici), 2 "kuce" Preobrezana - Perovica (Kosovica) i 1 "kucom" Zivkovica (Rzedoljaca). - Na sjeveru su od Tresnjeva Rokoce ili Rokoc, Mali i Velji, sa Rokockim Dolom. U Rokocu su 3 "kuce" Preobrezana - Perovica, 1 Grabljanin - Perisic i 1 Miljenovic - Simovic (ovaj treci u Rokockom Dolu). - Na zapadu su od Rokoca Omari sa 2 "kuce" Preobrezana - Perovica. - Na sjeveru je od Rokoca Stanojev Do sa 1 "kucom" Preobrezana - Mijajlovica (Banicevica). - Dalje je na sjeveroistoku od toga dola Dugi Do sa 1 kucom Krivokapica.

Sjeveroistocno je od Dugog Dola Sladojev Do sa 1 "kucom" Grabljana - Perisica i 2 "kuce" Miljenovica - Dzeverdanovica. - Na sjeveru je od toga dola Mala Rakita sa 3 "kuce" Krivokapica, a jos je dalje na sjeveru Velja Rakita sa 1 "kucom" Krivokapica u "mjestu" Veljoj Aluzi. - Na istocnoj strani od Sladojeva Dola je "selo" Pod Rakitu (4 "kuce" Miljenovica - Simovica i 1 "kuca" Grabljana - Perisica), a istocno od tog sela su Prodoli Kobiljske sa 1 "kucom" Miljenovica - Simovica.

Sjeverno je od Tresnjeva, preko Krotinje planine, Mali i Velji Kovacev Do sa 4 "kuce" Miljenovica - Simovica. - Izmedju Kovaceva Dola i "sela" Pod Rakitu je Masevski Do sa 1 "kucom" Miljenovica - Dzeverdanovica.

Od Stanojeva Dola k sjeveru je Milov Do i sjevernije od njega Meka Lokva. U njima su 3 "kuce" Grabljana - Vuletica, 2 "kuce" Preobrezana - Banicevica i 4 "kuce" Preobrezana - Perovica. - Zapadno od Meke Lokve, a u planini Droskorici je naselje Droskorica sa 3 "kuce" Preobrezana - Banicevica i 1 "kucom" Preobrezana - Perovica.

Na sjeveru je od Meke Lokve Meki Do sa Ponornim Dolom i u njima je 1 "kuca" Zvicera i 4 "kuce" Preobrezana - Perovica. - Dalje je na sjeveru do granice cucko grahovske "selo" Jabuke (dio grahovskih Jabuka), u kome su 5 "kuca" Preobrezana - Perovica i 2 "kuce" Miljenovica - Simovica.

Daleko je na sjeveroistoku, medju planinama Nenadom i Pustim Liscem, "selo" Repiske Aluge, na granici prema Rudinama, i u njemu 4 "kuce" Krivokapica.

MALE CUCE
Najstarija su sjedista Malih Cuca naselja Trnjine i Rovine, na krajnjem jugu malocucke oblasti. Iz njih su se Malocuce, isto onako kao i Veljocuce, od kraja 18. vijeka pocele siriti dalje na sjever i zahvatile su cio veliki prostor do planina Tisovca, Guke i Krotinje na zapadu, pa dalje zapadno od Vitih Stijena i od vrha Pustoga Lisca, a na sjeveru do granice cucke prema Rudinama.

Veliki broj malih naselja, koja su u tom prostoru postala, obuhvata narod predjelnim imenima u tri vece grupe: sjeverno i sjeverozapadno od Trnjina je Pretin Do, a sjeverno od njega Kobilji Do i Vrljerog.

TRNJINE
Ovaj se predio prostire od blizu Planinika na jugu pa naporedo sa cucko cevskom granicom do Sesteline Grede i Vukova Brijega na sjeveru. U sredini mu je glavno "selo" Trnjine, cije su kuce po stranama dvaju dolova, od kojih je jedan sjeverno od crkve a drugi zapadno i jugozapadno od nje. Stanovnike trnjinske naziva narod izrazom Trnjinari. U ovom "selu" zivi samo brastvo Lakovici, i to njegovi rodovi: Roganovici (5 "kuca"), Markovici (4 "kuce") i Bigovici (1 "kuca").

Sjeverozapadno od "sela" Trnjina su Poljane sa 1 "kucom" od brastva Popovica iz Lipa. - Dalje je, na sjeveru, Prokov Do, u kome su 6 "kuca" Lakovica - Markovica. - Sjeverozapadno je od njega Kosmati Do sa 4 "kuce" Lakovica - Roganovica. - Sjeverno je od Kosmatog Dola Viti Jasen sa 4 "kuce" Lakovica - Markovica, od kojih je jedna podalje na sjeveru, pod Sestelinom Gredom.

Krug je juzno od "sela" Trnjina i drugo je glavno "selo" ovoga predjela. I njegove su kuce grupisane poglavito po stranama dvaju dolova, Gornjeg i Donjeg Dola, samo je jedna kuca podalje na jugozapadu, u mjestu Rupama (opet do). U Krugu su 10 "kuca" brastva Mijanovica i 1 "kuca" od Popovica sa Lipe.

Podaleko na jugu od Kruga je prostran, stupnjevit predio Lastvice sa 1 "kucom" Popovica iz Lipe. - Na istoku je od Lastvica Prapratljiva Dolina sa 1 "kucom" Mijanovica.

ROVINE
Su malo "selo", cije su kuce podignute na dvije omanje, stupnjevito postavljene, zaravni. Po njihovu medjusobnom polozaju i "selo" se dijeli na Gornje Rovine i Donje Rovine. U Rovinama zive 5 "kuca" brastva Djuricica i 1 "kuca" zasebnog brastva Tomanovica.

PRETIN DO
ili pravilnije, ali mnogo rjedje, Prentin Do. Ovo je prostrani predio, koji zahvata cijeli srednji dio Malih Cuca od planine Presjeke na jugu do Kapavice na sjeveru i od planine Tisovca na zapadu pa do Pretinske Ljuti i do Vrh Melaca na istoku. U ovome predjelu, koji je pun dolova sa rodnom zemljom i "planina" zgodnih za ispasu, ima veliki broj malih naselja, koja su sva osnovala brastva sa Trnjina i Rovina.

Pocevsi s juga, od Presjeke, prvo je takvo seoce Lipovi Do sa 1 "kucom" Lakovica - Stevovica. - Na sjeverozapadu su od njega Danave sa 3 "kuce" Djuricica i 3 "kuce" Lakovica - Stevovica. - Jos su dalje na sjeverozapadu, a ispod velikog brda Guke, Mrke Ploce ili Pod Gukom sa 2 "kuce" Lakovica - Markovica i 1 "kucom" Lakovica - Stevovica. -Sjeveroistocno je od Lipova Dola Lacev Do sa 4 "kuce" Lakovica - Roganovica i 2 "kuce" Lakovica - Cosovica. - Istocno od toga dola su Zgljebine sa 1 "kucom" Lakovica - Stevovica. - Sjeveroistocno od Laceva Dola i od Zgljebina, a preko Vukova Brijega, su Meoca, "selo", ciji je glavni dio, koji se zove Meoca, oko povelike ravnice istoga imena, a drugi dio je u strani vise te ravnice i zove se Na Vrh Melaca(h) ili kako se u stvari po narodnom izgovoru kaze: Na Vrh Melacah. U " glavnom selu" Meocima su 1 "kuca" Tomanovica, 6 "kuca" Mijanovica i 2 "kuce" Lakovica - Roganovica. A Na Vrh Melaca su 2 "kuce" Mijanovica i 1 "kuca" Andrica (Bjelica iz Predisa). - Na zapadu su od Melaca Borovi Do sa 4 "kuce" Lakovica - Bigovica i Pretinska Prisoja sa 1 "kucom" Lakovica - Roganovica. - Juzno su od njih Velji Do sa 8 "kuca" Lakovica (5 Roganovica i 3 Markovica) i Brvenik sa 1 "kucom" Lakovica - Stevovica. - Zapadno su od Veljeg Dola Pretinska Prla, u kojima su 3 "kuce" Lakovica - Markovica. - Sjeverozapadno je od Pretinskih Prla Musterski Do sa 5 "kuca" Tomanovica.

VRLJEROG
Tim se imenom zove i planina i predio oko nje, a njime se obuhvataju i oba mala naselja, koja su u tome predjelu. Juznije od tih naselja, koje je od Melaca i od Pretinskih Prisoja rastavljeno Zarmeskom Ljuti, zove se Zarme. Ono se dijeli na Zarme, koje su na jugu, i na Marinu Rupu, koja je dalje na sjeverozapadu. Na oba mjesta stanuju ukupno 5 "kuca" Lakovica (4 Roganovica i 1 Markovica). - Podalje su na sjeveru od Zarama Rasove sa 1 "kucom" Lakovica - Roganovica.

KOBILJI DO
Tako se zove cijeli ostali dio Malih Cuca na sjeveru od Pretina Dola i od Vrljeroga, koji se proteze do sjeverno od glavnoga vrha Pustog Lisca i do granice cucko - rudinjske. Glavno je naseljavanje ovoga predjela izvrseno u pocetku 19. Vijeka doseljenicima sa Trnjina i Rovina. Oni su se najprije naselili u "Polje", tj. U ravnicu izmedju planina Tisovca, Kapavice, Cumojevice (ili Cumovice), Krotinje i Guke. Ta se ravnica i cijeli do oko nje zove Kobiljim Dolom u uzem smislu. Iz toga "Polja" rasirili su se poslije ti doseljenici i po ostaloj oblasti Kobiljeg Dola.

Glavno je "selo" ovoga predjela i sad Polje ili Kobilji Do (u uzem smislu). U njemu zive 24 "kuce" Lakovica (Roganovica, Bigovica i Stevovica), 6 "kuca" Djuricica, 1 "kuca" ustasa Cetkovica i 1 "kuca" ustasa Samardzica. - Na jugu je od glavnog "sela" Ozebli Do sa 2 "kuce" Lakovica, a na istoku, pod planinom Kapavicom Kapavica Do sa 2 "kuce" Lakovica. - Sjeverno od "Polja" je Prijeki Do sa 5 "kuca" Lakovica. - Jos dalje je na sjeveru Tojicki Do sa 4 "kuce" Lakovica. - A sasvim je daleko na sjeveru, pod Pustim Liscem, Pod Lisac sa 3 "kuce" Lakovica. - Na sjeveroistoku je od glavnog "sela" planina "Cumovica i pri njoj 3 kuce Lakovica". - Kao sto se iz navedenog vidi, glavno stanovnistvo predjela Kobiljeg Dola cini brastvo Lakovici (43 "kuce", od kojih 15 Roganovica, 15 Bigovica i 13 Stevovica).






    
    Monitor
   
Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
       
aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
   
Radio Crne Gore