Make your own free website on Tripod.com

PJESIVCI

 


 


                 
  



    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma, ...
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


   

   

  

 


Ovo se pleme skoro na cijeloj svojoj zapadnoj i jugozapadnoj granici granici s Ozrinicima, i ta je granica vec opisana. Sjeverni dio te granice razdvaja Pjesivce od Rudina (Bijelih ili Niksicskih): pocinje od sjeveroistocnog kraja planine Ligunara, pa ide pravo na sjever preko najviseg vrha planine Budosa, Visoke Glavice (tako da je Budos bez malo cijeli u pjesivackoj oblasti) i zatim preko niza omanjih uzvisenja (Borova Brda, Lisac, Jelje, Svinjevi Doci, Kruskova Prodo, Celinski Do, Orlina) silazi na "Rijeku". A imenom "Rijeka" zove narod u svim okolnim predjelima (i u Pjesivcima i u cijeloj niksicskoj oblasti itd.) onu rijeku sto tece juznim dijelom Niksicskog Polja. Ta se rijeka u nauci smatra za pocetak i gornji tok rijeke Zete i zato se na kartama i u naucnim dijelima ona oznacava kao "Zeta". Po narodnom shvatanju rijeka Zeta, koja pocinje nize Povije, ne dobija vodu iz Niksicskog Polja; a ona voda sto tece pomenutom "Rijekom" u Niksicskom Polju izbija u jakoj rjecici Obostici (nize sela Drenovstice), desnoj pritoci Zetinoj. To dokazuju time, sto je voda u Obostici isto onako "slaba" kao i u Niksicskom Polju u onom dijelu korita "Rijekina", koji ne presusuje i koje je oko Careva Mosta. Posto u ovom narodnom tvrdjenju ima mnogo vjerovatnog, i mi cemo se drzati narodnih oznacenja, te cemo ovu rjecicu u Niksicskom Polju zvati samo imenom "Rijeka", a Zetu cemo racunati tek nize Povije.
Sjeverna granica pjesivacka, prema Niksicskom Polju, ide sve pomenutom "Rijekom" do njena ponora u Slivlju (a Slivlje je jugoistocni dio Niksicskog Polja), koji se u narodu obicno zove imenom Ponor Slivski.
Od Ponora Slivskog nastaje istocna granica pjesivacka, i to najprije prema Zupi Niksicskoj. Ona ide najprije na visove Gradinu i Gradac i zatim preko juznih vijenaca planine Buavice. Dalje skrece na jugozapad, te odvaja zemljiste manastira Ostroga od pjesivackog. Taj dio pjesivacke granice, prema manastiru, ide najprije preko visa Cerisnice i zatim izlazi na visoku Ostrosku Gredu.
Nize Ostroske Grede nastaje pjesivacka granica prema plemenu Bjelopavlicima. Ona se najprije nastavlja u istom, jugozapadnom, pravcu sve do rijeke Zete. Ide sve preko uzvisenja, od kojih su glavnija: Poda, Velji Do, Sume, Plocice, Razgradje i Gradina, i najzad preko Podbjelja silazi na Zetu. Zatim ide sve rijekom Zetom do nize crkve Sv. Jovana, koja pripada pjesivackim selima Zagorku i Selistima. A potom se odvaja od Zete i ide istocno od crkve Sv. Jovana, pa dalje prolazi vise izvorista potoka Smrdana i zatim se nastavlja dosta velikom duzinom po sjeveroistocnoj supodini dugackog uzvisenja Srednje Gore sve do njena jugoistocna kraja. Ide zatim pravo na jug, prelazeci preko uzvisenja nad istocnim krajem velikog polja Donjega Luga i dalje preko Javorske Glavice, sa koje se penje na Svinju Glavu. A odatle nastaje poznata nam granica prema Ozrinicima.
Pjesivci se dijele na dvije velike predione cjeline: Gornje Pjesivce (sjeverni dio) i Donje Pjesivce (juzni dio).

GORNJI PJESIVCI
Ovaj siroki, sjeverni dio pjesivacke oblasti obuhvata tri velika naseljena predjela: na sjeverozapadu je Stubica, na istoku Povija i na jugu Cerovo.

STUBICA
se proteze od planine Budosa na zapadu pa do Trubasina na istoku. U sredini je ovoga predjela njegovo glavno "selo" Stubica. Na zapadu je od njega, ispod Budosa, "seoce" Medjedje (mnozina) sa nekoliko kuca od raznih brastava, a na istoku je, ispod velikog brda Smoljevika, drugo "seoce" Tolici sa svega jednom kucom zasebnog brastva Kapesici.
Glavno stanovnistvo u predjelu Stubici cini brastvo Nikcevici (s uzim prezimenima: Jokcevici, Zivkovici, Lakcevici, Jeremici i Radovici) koje broji 70 kuca. Za njim dolaze po velicini Strikovici ili Vucicevici, koji se dijele na "Strikovice" u uzem smislu (15 kuca) i Perovice (15 kuca). Osim toga ima 2 kuce Sakorunjica i 1 Ivanovica.

POVIJA
se pruza cijelom duzinom od "glave (pocetka) rijeke Zete na jugu pa do Ponora Slivskog na sjeveru. Povija se dijeli na pet "sela" i "selaca". Najdalje je na jugu Stara Povija ili Donja Povija, vise "glave" (pocetka) rijeke Zete. Ona je zaista najstarije naselje ovoga predjela. Ima svega desetak kuca. Na sjeveroistoku je od nje Gornja Povija, najvece naselje ovoga predjela. Na sjeveru od oba "sela" su Doline a jos dalje na sjeveru, pod Vucickim Zdrijelom, seoce Vucica. Najdalje je pak na sjeveru, po glavicama prema Slivlju, "selo" Kunak.
U predjelu Povije zive izmijesano dva bratstva zajednickog porijekla: Mijuskovici (66 kuca) i Kontici (32 kuce). Osim toga ima samo jos jedna kuca Santica na mjestu Krstu kraj puta za Ostrog.

CEROVO (stanovnici: Cerani; pridjev: cerski)
se prostire od brda Drmica (vise pocetka rijeke Zete) i od izvora rijeke Obostice (desne pritoke Zetine) na jugoistoku pa do planine Troglava na sjeverozapadu. Sva su naselja ovoga predjela po pitomim dolovima i valama, koje zauzimaju prostrani predio izmedju brda Drmica (na jugu), Smoljevika (na sjeveru) i Kupica (na zapadu) i koje narod oznacava opstim imenom "umina" ili, rjedje, "zupnina" za razliku od "planine" koja nastaje dalje na zapadu.
Cerovo se dijeli na devet "sela". - Najjuznije su od tih "sela" Vukicevici, koji se dijele na dva manja "sela": istocno su Vukicevici a zapadno Dobrus. U oba ta seoca ima ukupno 15 kuca, sve bratstva Vukicevica. - Sjeverozapadno od ovoga "sela" su Djuracici, "selo od 3 dima brastva Zmijanovica". Na sjeveru su od Djuracica Djurovici sa 14 kuca brastva Djurovica. - Na sjeveroistoku je od Djurovica a upravo na sjeveru od "glave" Zetine "selo" Magudovica sa "6 dima brastva Magovcevica". - Na sjeverozapadu su od Magudovice, oko glavnog puta, Bogetici. U njima zivi nekoliko malih brastava. Cetiri od njih - Magovcevici (5 kuca), Premovici (5 kuca), Jokovici (3 kuce) i Dragicevici (3 kuce) - zajednickog su porijekla, ali se svako od njih samo tako preziva. Ostala su brastva: Mandalenici (3 kuce), Vucetici (2 kuce) i Kontic (1 kuca).
Na zapadu su od Magudovice i od Bogetica Skuletici, i selo i bratstvo istoga imena. Ima ih 7 kuca. - Na sjeverozapadu od njih, a ispod brda Kupica, je "selo" Potkupic. U njemu su dva zasebna brastva: Ljeskovici (15 kuca) i Zivkovici (5 kuca). - Na sjeveru od Potkupica su Gostojevici, u kojima zive tri omanja brastva: Lalatovici (6 kuca) i Cebalovici (6 kuca) su zajednickog porijekla, ali se drze svako svoga prezimena, a Roganovici (7 kuca) su sasvim zasebno bratstvo. - Na sjeverozapadu od Gostojevica su Paprati ili Poprati, u kojima zivi samo jedno bratstvo. Papracani ili Popracani, kojih ima 30 kuca a prezivaju se i uzim prezimenima: Vucinici, Banjovici i Mrvosevici.

DONJI PJESIVCI
Cine juznu, uzanu polovinu pjesivacke oblasti. Njihova naselja pocevsi od sjevera pa k jugu idu ovim redom: Drenovstica, Milojevici, Vitasovici, Bogmilovici, Zagorak, Selista i na jugozapadu od Selista Do.
U cjelini uzeti, Donji Pjesivci predstavljaju siroku planinsku stranu ili padinu sa nagibom od zapada ka istoku, od visokih planina i brda na granici prema Ozrinicima pa ka Zetskoj dolini. I Pjesivci je zovu opstim imenom Strana sve do niskih ravnica i stupnjeva u neposrednoj blizini Zete, koje opet oznacavaju opstim nazivom Polje. To je prostrana povrsina, pored djelova koji su pod gorom ili stjenoviti, puna "lastvi" (planinskih "podova" i "podanjaka" tj. Stupnjeva, sa lijepom zaravnjenom povrsinom, koja je sva pokrivena travom), "vlaka" ili "laka" (velikih, talasastih povrsina pod livadama), "dolova", "vala", polja i "lugova" (to su prostranija i vlaznija polja kraj rijeke ili rjecice).
Sva su donjopjesivacka naselja po ivicama i po stranama ovakvih zemljisnjih partija, podesnih za ljudski zivot, i to samo po onima koje su u nizem dijelu ove oblasti, blize Zetinoj dolini. A svuda vise njih dalje na zapadu nastaje "planina" sa pasnjacima i gorama.

DRENOVSTICA
(stanovnici: Drenovljani; pridjev: drenovski i drenovacki) se svojim zemljistem proteze od Golih Brda na sjeverozapadu (na granici prema Ozrinicima) pa do potoka Dobrika, desne pritoke Zetine, na jugoistoku. Ima dva glavna "sela": Drenovsticu na sjeveru i Tunjevo Drenovacko na jugu.
"Selo" Drenovstica se dijeli na dva "kraja": "gornji (sjeverni) kraj sela se zove Kuce Backovica a donji (juzni) kraj Kuce Perunovica". "Na sred sela je crkva Sv. Nikola". - Tunjevo Drenovacko je "selo taman kod Dobrika" tj. Na sjeveru vise njega.
U oba drenovacka "sela" zive dva bratstva, koja vode porijeklo od istog pretka: Backovici (45 kuca) i Perunovici (takodje 45 kuca).

MILOJEVICI
imaju takodje pored svoga glavnog "sela" Milojevica, koje je na sjeveru, kod crkve, i drugo, manje "selo", Tunjevo Milojevicsko, koje je vise Tunjeva Drenovackog, na zapadu od njega. U oba "sela" stanuju izmijesano dva milojevicska bratstva: Rosandici (17 kuca) i Radulovici (s uzim prezimenima "Radulovici" - Gavrilovici i "Spica"; ukupno 20 kuca).

VITASOVICI
su izmedju vrela Dobrika na istoku i Brezova Dola i Komnenove Doline na zapadu (na granici prema Ozrinicima). Njihovo su glavno naselje Vitasovici u sredini ovoga predjela, oko crkve, u dva dola (Zmijinice i Radovca Dolina), i njega stanovnici i oznacavaju kao "selo"; ali osim toga ima dosta kuca i u nekoliko drugih manjih naselja, koja su vecinom po dolovima na zapadu i jugozapadu od glavnog "sela", u "planini". Pocevsi od istoka pa dalje navise ona idu ovim redom: Vlaka Voznicka, Bacvenik, Ulin Serbec, Papratni Do, Papratine (do) i Jasenovi Do.
Glavno stanovnistvo ovog predjela cine cetiri bratstva, koja su sva porijeklom od zajednickog poznatog pretka (Stekovica) a zovu se: Spasojevici (10 kuca), Radojicici (10 kuca), Milosevici (3 kuce) i Savicevici (5 kuca). Osim ovih ima jos i jedno bratstvo zasebnog porijekla, Minjici (3 kuce).

BOGMILOVICI
se prostiru od Zete kod usca potoka Smrdana pa na jugozapad do vijenca planine Lupoglava, poglavito do njegove velike glavice, "Koma od Lupoglava". Glavno su naselje "selo" Bogmilovici u nekoliko dolova i dolaca u blizini crkve, sa 32 "dima". Na sjeverozapadu od njih ima jos samo 4 kuce u Rudinicama, talasastoj zaravni ispod Borove Strane.
Bratstva ovoga predjela su: Milunovici (3 kuce) i "Breskovci", jedno bratstvo koje se starinom tako zvalo, a sada se dijeli na manja bratstva, koja se zovu samo svojim uzim prezimenima: Boskovici (21 kuca), Perovici (6 kuca), Adzici (1 kuca) i Mijuskovici (5 kuca).

ZAGORAK i SELISTA
Ovo su dva "sela" istog velikog naselja, za koje se ponekad u govoru cuje opste ime "Seliste", ali posto se mnogo cesce imenuje svako od ovih "sela" za sebe, mi smo ih svako za sebe i naveli. Ipak smo ih morali uzeti zajedno, jer im je "udut" zajednicki: u oba "sela" zivi jedno glavno bratstvo, koje je prvobitno imalo sve zemljiste zajednicko, pa ga je poslije u vise mahova dijelilo na uza bratstva i na "dimove", tako da su sada Zagorcanima i Selistanima i privatna imanja u oba "sela" jako izmijesana.
"Selo" Zagorak je u "Polju", tj. U Zetinoj dolini, oko potoka Smrdana i vise njega (zapadno od njega) do pod Zagoracku Stranu. Razlikuje se Zagorak, koji je na jugu, vise crkve Sv. Jovana (zajednicka crkva Zagorcana i Selistana), i Donji Zagorak, koji je na sjeveru, ka potoku Dobriku. Glavno je naselje Zagorak, i u njemu je vecina (oko dvadeset) kuca na mjestu, koje se zove Topole, a ostatak na mjestu s imenom Ropotine.
U "selu" Zagorku ima tri bratstva. Jedno su "Zagorcani" ili Scepanovici s uzim prezimenima Lakcevici i Djurovici (ukupno 17 "dimova"). Oni su grana opsteg selisko-zagorackog bratstva, koje nema zajednickog prezimena, nego se zove po svoja dva glavna naselja "Selistanima" (njih zovu ponekad i opstim nadimkom "Srnadicici") i "Zagorcanima". Druga su grupa zagorackog stanovnistva 5 kuca bratstva "Selistana" (Srnadicica). Trece su Vulanovici, zasebno bratstvo od 7 "dimova".
"Selo" Selista se proteze sjeveroistocnom stranom Srednje Gore, ali osim toga ima i dva svoja seoca podaleko na sjeverozapadu, u "planini": jedno su Jarebicine Doline a drugo Javor. U cijelom "selu" ima ukupno 30 kuca sve od bratstva "Selistana" ("Srnadicica", s uzim prezimenima: Radojicici, Markovici, Djukici i Jankovici).

DO
Je vrlo prostrano naselje, koje zahvata cijelu veliku "valu" ispod Veljega Garca, na sjeveroistoku od njega pa dalje sve do Srednje Gore. Stanovnici se zovu "Doljani", pridjev glasi "doljski".
U Dolu su cetiri "sela": najdalje su na jugu Rzista, ispod Garca; na sjeveru od njih Matkovici; dalje na sjeveru, kod zajednicke doljske crkve (Sv. Djordja), "selo" Do, a na sjeverozapadu od njega, ispod greda visoke planine Djinove Glavice, Djurcici.
U "selu" Matkovicima zivi samo bratstvo Matkovici, koga ima "6 ognjista", a u "selu" Djurcicima samo bratstvo Uskokovici (10 kuca). U druga dva doljska "sela" stanuju izmijesano bratstva" Pavicevici (50 kuca), Antovici (4 kuce), Rajovici (3 kuce) i Miletici (3 kuce).  






    
    Monitor
   
Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
       
aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
   
Radio Crne Gore