Make your own free website on Tripod.com

UKRASI NA CRNOGORSKOJ KAPI

 


 


                 
  



    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma, ...
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


         

   

  

 



Srpska agentura izmislja i siri "legende" i "simbole" o kapi

Usmenijem, a i pismenijem putem, omocavana je legenda da deravija na crnogorskoj kapi oznacava "korotu za Kosovom", a cetiri ognjila oko krsta, na tepeluku, da predstavlja pocetna slova rijeci "samo sloga Srbina spasava". Posto se ova neozbiljna legenda uzima kao "dokaz" za ozbiljne stvari (vezuje i za Njegosevo ime), nuzno je objasniti njezine osnove.

Legendu da je Petar II Petrovic Njegos naredio da se crnogorska kapa, koja je do tada, navodno, bila sva crvena, obavije crnijem platnom (deravija, oblista) u "znak zalosti za Kosovom" – prvi je zabiljezio Ljubomir Nenadovic. Izmislio ju je neki romanticarski propagator, ali je sada, kao i vazda, teze onome koji pobija izmisljotinu nego onome koji je izmisli, jerbo za pobijanje se trazi dokumentacija, a izmisljotina je "dovoljna sama po sebi", pa joj neupuceni vjeruju.

Lj. Nenadovic veli: "I oko muskijeh kapa svuda je naokolo crno platno prisiveno. I to je znak zalosti za propalijem carstvom. Ozgo je kapa sva od crvene coje, jedno malo mjesto na toj coji pri kraju zagradjeno je zlatnim prugama. To predstavlja kako je Turcin sve pritiskao, samo je onaj mali deo ostao, to je Crna Gora. Najvise pokojni vladika (Petar II) uveo ih je u Crnu Goru."

Andrija Jovicevic dao je svoj doprinos odrzavanju ove legende. Prepisujuci je od Nenadovica, on kaze da se "kapa pocela nositi za vrijeme mitropolita Petra II" (dalje slijede isti sastojci legende). Jovicevic dodaje da ona slova na kapama znace: N(ikola) I(prvi) Z(ivio).

Tri godista poslije Jovicevica, tu legendu biljezi i proto Toma A. Bratic, samo u izmijenjenom obliku, jer on zbori da je "zavratka…do crnogorskoga knjaza Danila I bila crvena, bez obliste, a on joj je dao znacenje, kako se prica, tako da crna oblista znaci pokorene srpske zemlje, crveni dio – krvavo polje Kosovo" itd. Ocito je da je legenda docerivana, "usavrsavana", ali je njezin duh ostao isti. Ona ce kasnije, nakon "ujedinjenja", biti dopunjena dodavanjem djelova grba Srbije.

Mitar Vlahovic ponavlja ono sto su rekli Nenadovic, Jovicevic i Bratic, dodajuci i ponesto svoje.

Vuk Karadzic opovrgava srpsku romanticarsku simboliku

Kao god sto je neslovesno prihvatiti "simboliku" kapi crnogorskoj, tako je netacno i vezivanje "uvodjenja" te "simbolike" za odredjene licnosti, Njegosa ili Danila I. Romanticarski nacionalisticki propagatori racunali su da se na kapama, inace, nose kokarde i drugi znaci, kao god i na to da kape mogu, same po sebi, oznacavati pripadnost odredjenoj drustvenoj klasi.

Venijamin Borodski, pisuci o crnogorskoj kapi  (1846), zbori: "Glavu pokriva jedna crveno cojana do gore obvezana kapa, koje obvez dok je nov s crnijem tafetom ili kapefesom spolja postavljen je". O "simbolici" kape crnogorske Borodski ne zbori nista, jer se legenda nije jos formirala. Trebalo je cekati sedamdeseta godista XIX v. kada se podzegla najzesca unitaristicko – nacionalisticka propaganda.

Jos prije Brodskoga, Vuk Karadzic je zabiljezio, prilikom boravka u Crnoj Gori (1834), da Crnogorci "na glavi nose kape od crvene cohe posuvracene do vrha, a spolja posuvracena strana postavljena je crnijem platnom". Tako Vuk biljezi za nepuna cetiri godista poslije Njegosevog dolaska na mitropolitsku stolicu, a ne zbori o tome da je Njegos dodao crnogorskoj kapi oblistu, niti veli o "simbolici" boja na crnogorskoj kapi, mada je Vuk poznat po podrobnostima pri saopstavanju tradicije, vec o obicaju Crnogoraca da u bojevima zadjenu iza toga crnoga omotaca fiseke, da bi im bili pri ruci, kao i o tome da kapa ostaje crvena kada se podere omotac. Jasno je da legenda tada jos nije postojala, jer bi je Vuk zapisao. I jos nesto: u svom prvom izdanju Rjecnika, 1818, Vuk imentuje crnogorsku kapu "sisak", "kariklija". Za naziv "kariklija" Vuk izricito kaze (u izdanju Rjecnika od 1852) da ovako crnogorsku kapu nazivaju Srbi, vjerovatno sto ih je crni, posuvraceni omotac, neprisiven gornjom ivicom, podsjecao na kariku. Inace, Dj. Danicic kaze za naziv "kariklija" da je izveden od osnove "karika".

Iz ove kratke analize mozemo izvesti zakljucak da je sadasnje boje (crvenu i crnu) crnogorska kapa imala i prije Njegosevog doba, a da joj je srpska nacionalna romantika dala "simboliku" koju ona nema, i da je vezala za Njegosevo ime. Zlatom izvezeni ukrasi (polukrugovi i sestokraka zvijezda) dodati su na kapu u skladu sa konacnijem uoblicavanjem crnogorske narodne nosnje i predstavljaju odgovarajuce sastojke narodnog veza sa crnogorskoga odijela. Podjekoji Crnogorci davali su da im se na kapama izvezu inicijali knjaza (kralja) Nikole I, a poneki (kao i danas) izradjivali su svoje inicijale.

Krst i cetiri ognjila (a ne "cetiri slova zlatna") utisnuli su UJED(I)NITELJI 1918.g.

Tek poslije "ujedinjenja", preko proizvodjaca kapa, nametnut je dio iz grba Kraljevine Srbije (krst sa cetiri ognjila), namjesto zvijezde ili inicijala kralja Nikole I, mada su i tada mnogi zadrzali svoje inicijale ili sestokraku zvijezdu, koja je stvarno, izvorno etnografsko obiljezje, dok krst i ognjila predstavljaju izraz unitaristicke velikosrpske prevlasti. "Ujedinitelji" su dodali kapi crnogorskoj strani elemenat, uzet iz grba Kraljevine Srbije – krst sa cetiri ognjila, kao "nacionalno znamenje".

Iako su nauci poznate cinjenice, da stari srpski grb cine srebrni krst i cetiri ognjila, na crvenom polju, ipak o tome moramo nesto reci, jer romantika je "pretvorila" ognjila u "slova zlatna".

Mavro Orbini je uzeo iz dijela Sebastiana Munstera Cosmographia (1544) grb sa cetiri ognjila (kod Munsteraje sastavni dio turskoga grba) i proglasio ga srpskijem grbom. Stojan Novakovic kaze za postupak M.Orbinija, da je "Srbiji kao i drugim drzavama njenoga susedstva grb krsta s ocilima nacinio, drzeci se, moze biti kojega gore navedenih znaka starine, s kojim je on bio vrlo slobodno i bez ikakvih obzira rukovao…Moze se gotovo kao izvesno smatrati da je M.Orbini prvi krst s ocilima nacrtao na stitu i proglasio ga kao grb Srbije"…Najstarije objasnjenje ocila nalazi se u knjizi P.Ritera Stematographia, Bec 1701. Kao ispod svakoga drugog, tako i on ispod grba Srbije nacinio je cetiri latinska stiha: "Signa crucem calybsque rubro fert Servia campo" ("Na crvenom polju Srbija nosi znake krsta i ognjila".)Pomenuto dijelo P.V.Rihtera bilo je vrlo popularno, i na njemu se zidala nacionalna romantika.Ovi grb, srebrni krst su cetiri ognjila na crvenom polju, uzeo je Mojsije Petrovic za grb Biogradske mitropolije (1777).

Ustavom od 1835. Krst sa cetiri ognjila postao je grb vazalne knezevine Srbije: "Grb narodni predstavlja krst na crvenom polju, a medju krakovima krsta po jedno ognjilo okrenuto krstu".Poslije proglasenja Srbije kraljevinom (1832), ovi grb je uljegao kao detalj novoga grba, te je ostao u grbu Kraljevine Srbije do kraja njezinoga postojanja. Unesen je i u grb bivse Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije. A u clanu osmom Ustava SR Srbije opisan je grb, dje stoji: "Nad suncanijem zracima je stit na kome su pravilno rasporedjena cetiri ocila".Srebrni krst i cetiri ognjila nalazi se i danas u grbu Srpske pravoslavne crkve.

Vidimo, dakle, da se kao "simbol" na crnogorskoj kapi  protura isjecak jednoga drugoga naroda. Medjutijem, srpski narod je iz svoga grba bio uklonio krst, a na crnogorskijem kapama se i sada vidja !

Iako su navedene cinjenice o nastanku heraldickoga znaka, krsta i cetiri ognjila, poznati, ipak ima jedan broj ljudi koji to ne znadu, pa i danas poju onu "pjesmu" o "cetiri slova zlatna" koja su "jedno drugom okrenula ledja". Takvo "citanje" ognjila biljezi jos Djuzepe Barbanti – Brodano, u knjizi Garibaldinci na Drini 1876. U Napomenama i komentarima uz ovu knjigu, Milan Z. Zivadinovic daje ispravku takvoga tumacenja nekadasnjega srpskoga grba. Odrzavanju toga pogrjesnoga tumacenja doprinijeli su i drugi, kao sto je Radosav Grujic, koji u Stanojevicevoj Narodnoj enciklopediji daje takvo "objasnjenje" grba.

Dr Danilo Radojevic




    
    Monitor
   
Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
       
aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
   
Radio Crne Gore