REPORTAZA:
LAS VEGAS - SVJETSKA PRIJESTONICA KOCKE
Zivjeti u iluziji
Kocka je jedna od najsnaznijih covjekovih
strasti i opsesija - kockarski "inferno" je upropastio hiljade
aristokratskih familija i njihovo bogatstvo. Mnoge stare sobe, vecinom muskarci,
kad im se sve druge strasti ugase, zadrze odusevljenje i nadju zaborav u kocki.
Za Maria Puza kockanje je primitivni religiozni instikt svojstven ljudskom
rodu, koji postoji od pocetka biljezenja istorije u svakom drustvu, od
najprimitivnijih do najkompleksnijih. U grckoj mitologiji bogovi su kockom
odredili da Posejdonu pripadnu okeani, Ad je dobio podzemlje, a Zevsu je
pripalo nebo! Kad su ga Kinezi izumili, vjeruje se da je papir prvu primjenu nasao u
kartama za igranje.
Moralisti
i religiozni lideri, zakonodavci i socijalni reformisti su progonili kockare,
ali su ovi vecinom uspijevali da se odrze i bili korak ispred gonitelja,
zbog dovitljivosti i spremnosti na rizik i akciju. Desava se da cak i kockari,
kojima su gubici tesko padali, postanu ogorceni neprijatelji kocke. Jedan je
svoje iskustvo sumirao jezgrovito: "Poriv za kockom je toliko univerzalan,
a kockanje toliki veliki uzitak, da ja jedino mogu zakljuciti da je to djelo
necastivog!"
Oblast Las
Vegasa (od spanskog: plodna livada) bila je oaza u dolini sa nekoliko izvora
vode izmedju dvije pustinje u kojima su uslovi za zivot medju najsurovijim na
nasoj planeti. Mohave, pustinja na jednoj strani, a na drugoj cuvena Ded veli
(Dolina smrti). Pored puta jos stoji stari natpis upozorenja: "Treba ti
najmanje petnaest litara vode da bi prezivio pet dana. Nemoj pokusati da
provjeravas ove podatke!" Mnogo vise pionira na ovom dijelu "Divljeg zapada"
nastradalo je od zedji nego od Indijanaca.
Godine
1907. Las Vegas postaje mala prasnjava zeljeznicka stanica na pruzi za Los
Andjeles, a kasnije - varos sa manje od dvije hiljade stanovnika, koju su
utemeljili Mormoni, nadajuci se da ce im prisustvo vode, uprkos najvecoj susi i
zezi, koja preko ljeta dostize i 45 stepeni u hladu, omoguciti bavljenje
poljoprivredom. Prije njih su to radili pripadnici indijanskog plemena Anasazi,
koji su vladali izvjesnom primitivnom tehnikom navodnjavanja. No, Mormoni su ubrzo bili
istisnuti od rudara, jer su u blizini pronadjena nalazista magnezija i srebra,
pa su sa rudarima poceli da nicu i saluni (kafane), sto je kao magnet privuklo
"lake zene", naravno i kocku. Voz se zaustavljao i preko reda,
po nekoliko sati, da bi putnicima i prolaznim gostima obezbijedio kratak odmor
i zabavu.
Izgradnjom
velike brane na rijeci Kolorado, Las Vegas dobija vise na znacaju, ali cak i
1940. godine grad ima ispod deset hiljada stanovnika. Kockarnice, koje su
legalizovane, i bordeli, koji nijesu, sve vise se mnoze i potpuno su pod
kontrolom mafije. Pocetkom Drugog svjetskog rata federalna vlada ulaze velika
sredstva u izgradnju vojnih baza i poligona za eksperimente u pustinjama drzave
Nevade, a nekoliko njih je izgradjeno nedaleko od Las Vegasa. Nekim
eksperimentima prisustvuje veliki broj novinara i TV snimatelja, sto Las Vegasu
donosi reklamu, a i prihode. U restoranima se na jelovnicima pojavljuju
atom-burgeri i prave se torte u obliku pecurki! Gradi se i moderni autoput od
Los Andjelesa, pa je za elitu i zvijezde iz Holivuda, sa kadilacima i
erkondisnom, Las Vegas, sa zadovoljstvima i zabavom ("fan in the
sun"), sada udaljen svega pet sati voznje.
Prostitucija cvjeta i u biznisu konkurise kockarnicama. Zbog velikog broja kuca
sa crvenim svjetlom glavnu ulicu u zargonu nazivaju Interkors bulevar! Drzava pokusava
da intervenise, ali, iako je prostitucija legalno zabranjena, uspijeva jedino
da se ulicne djevojke odmaknu na trista metara odstojanja od crkvenih
zgrada! Nicu i prvi oblakoderi sa jos vecim kockarnicama. Mafija cak
kontrolise i ko dolazi u grad od poznatijih licnosti. Las Vegasu sve ovo donosi
ime "Grad Grijeha"
U takvoj
atmosferi, sezdesetih godina ovdje dolazi Hauard Hjuz, ekscentricni bilioner,
projektant i graditelj aviona i filmski producent, za koga se govorilo da zivi
tajanstveno kao Greta Garbo. Sa svojom svitom zakupljuje citav sprat u jednom
hotelu i potpuno se zabarikadira. Cak su i prozori morali biti zamraceni.
Ubrzo mafija trazi od njega,
naravno preko posrednika, da napusti hotel, navodno jer je sprat rezervisan za
nekog poznatog kockara.
No, vec je
sve bilo kasno. Hjuz je za gotovinu kupio citav hotel i kazino, otpustio
kompletnu upravu i postavio svoje ljude! U toku sljedece tri godine on postaje
vlasnik nekoliko hotela, kockarnica, cak i aerodroma, i osniva svoju avionsku
kompaniju. Mafija je ozbiljno oslabljena, sto je bio pocetak kraja njene vladavine gradom.
Otvaraju se vrata kapitalu velikih hotelskih korporacija kao sto je
"Hilton". Gradski oci pokusavaju da poprave imidz gradu, pa
organizuju sportska takmicenja, gostovanje poznatih pjevaca, folklornih grupa i
putujucih pozorista. Cak je 1965. godine u Las Vegasu organizovano otvoreno
prvenstvo Amerike u sahu sa 170 igraca. (Autor ovih redova ucestvovao je na tom
turniru i podijelio trece mjesto sa jos tri americka majstora, iza pobjednika,
velemajstora Resevskog i Larija Evansa, a ispred madjarskog velemajstora
Benkea)
Novi
hoteli pocinju da se ubrzano grade. Sve veci, sve moderniji i ekstravagantniji,
neobicnih oblika i unutrasnje arhitekture. Imitacija gradskih cetvrti Njujorka
sa Kipom slobode, Pariza sa Luvrom, Triumfalnom kapijom, Jelisejskim poljima i
Foli Berzerom, Kaira sa bazarom i Luksorom, Rima sa Cezarovim Palasom i
Forumom, sa fontanama i avenijama i super modernim butigama, a sve to ispod
vjestackog, neonski osvijetljenog neba, cija se boja kompjuterski precizno
mijenja, od dnevne do treperavih zvijezda i mjesecine! Tu je i Hotel
"Venecija" sa trgom Svetog Marka, kanalima i usluznim gondolama i
gondoljijerima spremnim da vas uveseljavaju pjevajnem balada.
Usred
grada podize se Stratosferski toranj, sa rotirajucim restoranom, pedeset metara
visim od Ajfelove kule, sa kojeg je grad vidi kao na dlanu. Inzenjeri rasvjete
sve to odijevaju u neonsko ruho. Sve je zamotano u neon! Cak i reklamna flasa
koka-kole, koja dostize visinu cetvorospratnice! Kruzi doskocica: "Ako ne
postignes zeljeni efekat sa neonom - dodaj jos neona!"
Cak su i
nocu neophodne tamne naocari. Tu su ogromne fontane i bazeni sa talasima koji
su osvijetljeni laserima. Reklame, jedna pored druge, iznad druge i preko
druge! Hoteli se takmice cija ce reklama biti veca i blistavija. Za sada vodi
"Hilton" sa natpisom od osamdeset metara! Ima se utisak da bi hotel
nestao ako bi se uklonila ta reklama!
Hoteli i
ambijent nijesu takvi samo spolja. Enterijeri su podeseni tako da
docaravaju zeljeni izgled. "Beladjo" (Bellagio) je danas najveci i
najnoviji (1998) hotel u Las Vegasu, sa vise od pet hiljada soba i sest
restorana, od kojih se neki mogu takmiciti sa "Maksimom" u Parizu.
Ogromni svod lobija je prekriven staklenim cvijecnjakom okrenutim na dolje! U
stvari, neobicna staklena skulptura u kombinaciji sa lusterom. Kroz stakleno
cvijece se probija svjetlost u bezbroj nijansi i boja. U nastavku lobija je i
umjetnicka galerija, bogata privatna kolekcija originala, u kojoj su
zastupljeni Pikaso, Miro, Gogen, Renoar i Matis. Hotel "Luksor" je
napravljen u obliku piramide, sa unutrasnjim prostorom - atrijumom visokim
trideset pet spratova, a lift do vrha ide sa unutrasnje strane pod uglom od 40
stepeni! Tu je i imitacija Tutankamonove grobnice u prirodnoj velicini, potpuno
identicna sa grobnicom koju je pronasao americki arheolog Karter 1922. godine.
Ispod svega toga smjesten je restoran za dvije hiljade gostiju, a jelovnik je
ispisan na papirusu. Glavni ulaz hotela cuva sfinga visoka deset spratova!
Gotovo
svaki hotel ima i kapelicu u kojoj se obavljaju vjencanja. Potrebna je samo
vozacka dozvola (uz vjerenicu, naravno !) da se dokaze minimalna starost (18) i
35 dolara za vjencanicu, koja ce biti upucena postom. Sve se obavlja za pola
sata, a za one kojima se jos vise zuri, postoji i "drive - up wedding
window", dje se sve moze zavrsiti a da se ne izlazi iz kola! Istaknuta je i
preporuka: "Ugasi kola i pritisni parking kocnicu prije nego sto poljubis
mladu!" Saznajete da su se u Las Vegasu vjencali i Elvis Prisli, Frenk
Sinatra, Pol Njumen i mnoge druge poznate licnosti.
Grad
prolazi kroz vrtoglavu metamorfozu i neumorno slijedi sve nove i nove iluzije.
( "Onaj koji kaze da za pare ne mozes kupiti srecu, taj ne zna dje treba
da trguje!") Kazino je uvijek otvoren, a predstave teku gotovo neprekidno.
Ovdje su se sjatili svjetski talenti u magiji i akrobaciji, ukrotitelji lavova
i tigrova, klovnovi, humoristi i zabavljaci svih boja. Kockarska prijestonica,
sa vise od trista suncanih dana godisnje, pretvara se i u najpopularniju svjetsku turisticku
atrakciju za odmor, rekreaciju i zabavu, i u metropolu sa blizu milion i po
stanovnika, ciji broj i dalje vrtoglavo raste. Jedina americka metropola
rodjena u dvadesetom vijeku i jedini americki grad dje se telefonska knjiga
stampa dva put godisnje! Vise od 130 hiljada hotelskih soba primi godisnje
blizu 40 miliona turista iz svih krajeva svijeta, a ukupni godisnji obrt je
blizu trideset milijardi dolara! Internacionalni aerodrum je povezan sa svim
vecim svjetskim centrima, a prosle godine uspostavljena je redovna direktna
linija izmedju Tokija i Las Vegasa.
Nekada
grad grijeha, prosao je i kroz fazu grada bez duse. Ipak, posljednjih deset
godina i to se mijenja i Las Vegas pokazuje znake kulturnog sazrijevanja.
Ranije je imao samo muzej "Liberace", dje su sabrane ekstravagantne
stvari ovog ekscentrika i miljenika publike, od odijela od nojevog perja, krzna
od stotinu bijelih lisica, do kola i klavira napravljenih od vjestackih
dijamanata. Danas Las Vegas ima nekoliko muzeja sa zapazenim istorijskim i
umjetnickim kolekcijama, desetak dnevnih novina i radiostanica, moderan TV
studio i pozoriste, sedam bogatih biblioteka i univerzitet sa dvadeset hiljada
studenata. Svake godine odrzavaju se internacionalni skupovi, sajmovi,
konvencije, simpozijumi i modne revije. Veceri se skoro obavezno provode po
brojnim kabareima, gdje se uz bogata jela i prvoklasnu kuhinju prate programi.
Najveca reklama hotelima, po kojoj se rangiraju i prepoznaju, je ukupna
povrsina kazina i broj kockarskih "radnih mjesta", a, iznad svega,
stotine obnazenih, a ponekad i sasvim golih gerli, sa nogama kao da su izvajane
i zaobljenom zadnjicom oblika balalajke, sve nevjerovatno jednake kao da su iz
konfekcije! Citam oglas u novinama - traze se gerle za program u kabareu, a uslov je
da moraju biti visoke najmanje 173 cm, atraktivne i sa prirodnim grudima (Easy
on eyes and silicon-free!) Nizeg rasta, uz sve ostale atribute, mogu biti
koktel konobarice, koje su isto tako obnazene i sluze pice gostima zadubljenim
u kockanje. One prilaze gostu veoma blizu, sa zavodnickim osmijehom, a gole
parfimisane grudi iznad posluzavnika poturaju gostu ispod nosa! (Sto bi Drainac
rekao: "Pa u oci gostu sipa litru zuba, litru mesa!) No, mnogi gosti i ne
reaguju na ponudjene cari, jer im je mozak opsjednut kockom. Neka nezadovoljna
zena je zakljucila da je kocka, uz pojas cednosti, najvece prepreka seksu!
Ipak,
dominira kocka. Svaki kazino je otvoren non-stop! Masine za kockanje su svuda.
Na aerodrumu i na autobuskoj stanici, cak i u veseraju! Ugradjene su i u
sanku bara, a ako ste raspolozeni za kocku dok se kupate u bazenu, dobavice vam
i plutajuce rekvizite! Sa ugradjenim mikrocipovima, "slot" masine
postaju univerzalnije, mozete igrati i video poker, dok su za rulet jos
potrebni krupijei, koji vas docekuju sa osmijehom i prisnoscu rodjaka. Sve je
sracunato da se gosti opuste. Bude i dobitnika, ali, naravno, kazino kreira pravila
kockanja i za sebe ostavlja matematicku prednost na duzim stazama.
Kompjuterizovane masine vam saopstavaju poruku i emituju elektronsku muziku, a
srecnom dobitniku srebrni dolari padaju u metalnu posudu sa takvim zvukom da se
nadaleko oglasi darovitost kazina! Kao i u svim veoma specificnim
djelatnostima, razvio se i kockarski jezik. Tako je onaj koji je za vikend
spreman da izgubi desetine hiljada dolara "high roller", a obicni
turista koji ne ide dalje od desetak dolara "low roller" ili
"tin horn"(meki rog), dok je "supper high roller" ili
"whale" (kit) onaj koji ima otvoren kredit od vise miliona kod
kazina. Atmosfera je naizgled spokojna, ali, za svaki slucaj, diskretno
postavljene kamere, sakrivene iza bljestave svjetlosti, prate sve sto se zbiva.
Mafija u
organizovanoj formi potpuno je istisnuta, a prostitucija se diskretno povukla i
egzistira u novom elegantnijem ruhu viseg ranga. Javne kuce ne postoje.
Zabranjeno je bilo kakvo oglasavanje i djevojke su nestale sa ulica, ali ima
kol gerli sa kojima se moze doci u vezu samo kroz pazljivo koreografiran
protokol, preko izabranih sluzbenika hotela. Ponekad menadzeri kazina dovode te
djevojke da bi klijente, koji dobijaju vece sume, dekoncetrisali, ili, cak, i
da ih zadrze sto duze dok se programirani matematicki procenat ne okrene u
korist kazina.
Mocna
americka statistika pokazuje da u ovoj zemlji ima cetiri miliona kompulsivnih
kockara, sto je opasan psihicki poremecaj koji cesto zavrsava samoubistvom.
Neki se oslobadjaju te opsesije prelaskom u religiozne fanatike, a moglo bi se
reci da religija i kocka imaju nesto zajednickog. Ritual, nesvakidasnji dekorativni
ambijent, a nagrada dolazi u obliku cuda kroz visu silu. U religiji Bog, a u
kocki sreca.
Odlazim na
brezuljak iznad grada gdje su Mormoni podigli svoj hram odakle se pruza pogled
na citavu dolinu. Jadni Mormoni! Utemeljivaci su grada dje se trosi najvise
alkohola po stanovniku u citavom svijetu! A za njih su alkohol i kocka najtezi
grijeh!
Do rijeke
Kolorada treba manje od jednog sata voznje. Sa vrha brane posmatram vodu koja
pokrece gigantske turbine kako se u mlazevima preliva u donji tok rijeke i hita
okeanu. Bez ove mocne rijeke, koja daje i vodu i elektricnu energiju, nista od
ove velike iluzije ne bi bilo moguce. Grad bi ponovo postao pustinja. Vec je
najavljeno da ce u ovom vijeku, i to uskoro, nedostatak vode biti jedan od
najakutnijih problema covjecanstva.
Kockanje
se nastavlja!
Blazo
SREDANOVIC