OZRINICI ili    Kcevo    

    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma, ...
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


    

Sva tri ova naziva imaju potpuno istovjetno znacenje u cijeloj staroj Crnoj Gori: znace pleme toga imena. Osim toga nazivi Kcevo i Cevljani imaju i uzi smisao: njima se oznacava i dio istoga plemena koji je u polju Kcevu i u njegovoj siroj okolini. U narodu ovoga plemena, a tako vecinom i po ostaloj Crnoj Gori, redovno se upotrebljava samo oblik Kcevo i za pleme i za polje i kako bez predloga tako i sa predlogom: "u Kcevo", "na Kcevo", "iz Kceva" itd. Radi lakseg izgovora odomacio se oblik Cevo umjesto pravilnoga: Kcevo. Da bismo izbjegli nesporazume, redovno cemo upotrebljavati za oznacavanje cijelog plemena samo naziv "Ozrinici", a ime "Cevljani" uzimacemo samo u njegovom uzem znacenju, kao naziv za stanovnike predjela Kceva.
Medja plemena Ozrinica prema Bjelicama i prema Cucama vec nam je poznata. Ona je na jugu i na zapadu. Na sjeveru su granica prema Rudinama (Bijelim ili Niksickim) najprije Ruda Brda, zatim vijenac planine Ligunara cijelom svojom duzinom, tako da je juzna polovina Ligunara ozrinicska a sjeverna rudinjanska. Na istocnom kraju Ligunara se susticu medja ozrinicska, rudinjanska i pjesivacka. - Odatle pa dalje na jugoistok ide medja Ozrinica prema Pjesivcima. Ona prolazi najprije istocnom ivicom ozrinicskog predjela Poljana, pa se zatim penje do na vrh planine Troglava. Dalje ide sve velikim visinama i preko uzvisenja, medju kojima su najglavnija: Boracki Kom, Gola Brda, Tisovi Kom, Kom od Jasikovca, Vragomet i Stolacki Vrh. Sa Stolackog Vrha silazi pravo na visoku Komnenovu Dolinu, od koje zapadni dio pripada Ozrinicima, zatim prolazi zapadnom ivicom Brezova Dola (koji je pjesivacki), pa se penje na planinu Lupoglav, najprije na visoki Kom od Lupoglava. Granica ide dalje sve vijencem Lupoglava, tako da njegova jugozapadna strana ostaje Ozrinicima a sjeveroistocna Pjesivcima. Sa Lupoglava silazi medja u visokom valu Studeno, pa se zatim penje na ogranke planine Veljega Garca, Kraljicin Uljanik i Vitu Laku, i dalje izlazi na vrh velikoga brda Svinje Glave. Tu se zavrsava ozrinicska granica prema Pjesivcima i nastaje dalje medja prema Bjelopavlicima.
Ta medja ide najprije niz Tocila i silazi dalje na izvor rijeke Susice. Zatim je sama Susica medja ozrinicska prema Bjelopavlicima sve do Jame Oraske, juzno od ozrinicskog sela Orasja. - Odatle pak nastaje granica Ozrinica prema plemenu Zagarcu. Ona se penje preko Ladova Duba do na vrh Maloga Garca, pa ide zatim njegovim najvecim visinama i dalje u sjeverozapadnom pravcu "u Dolove medju Garceve" (tj. Izmedju Maloga i Veljeg Garca) i poslije se opet penje sve vijencem Veljega Garca do njegova najvisega grebena izmedju vrhova Male i Velje Bobije. Odatle silazi Veljim Garcem na jug do na Vilin Do, koji je po dnu Garca, pa zatim skrece na jugozapad i ide preko Idskog Dola izlazi na vrh Skocke Strane u planini Tvrdosu. - Od juzne strane Tvrdosa nastaje ozrinicska granica prema plemenu Komanima. Ona ide pravo na jug, a cine je u glavnom brda Popova Glavica i Semolj. - Dalje je medja prema Ljesanskoj Nahiji, poglavito u zapadnom pravcu, preko Kozje Glavice, pa preko visoke glavice Mramorja i istocnog vijenca planine Kosmatice do tromedje ozrinicske, bjelicke i ljesanske, o kojoj smo vec govorili.
Kao sto se prema navedenim granicama vidi, pleme Ozrinici okruzeno je sa svih strana visokim planinama i brdima. Male izuzetke cine samo jugozapadna granica prema Cucama i ona na krajnjem jugoistoku, prema Bjelopavlicima. I jedna i druga su poznije tvorevine.
Slicno Cucama i Ozrinici imaju glavno i najstarije plemensko sjediste na jugu svoje oblasti, u predjelima Kcevu a to je polje Kcevo sa sirom okolinom, Velestovu i Markovini. U njima i sada sjedi jezgro ovoga plemena. Pored povoljnih klimatskih i zemljisnih prilika ovi su najjuzniji djelovi ozrinicske oblasti bili jos vrlo podesni precima ovoga plemena i kao dobro skloniste, jako zasticeno od turskih napada. Oni su zavuceni iza cijeloga niza visokih planina i prostranih planinskih predjela: na sjeveru, da bi se do njih doslo, moraju da se predju planine Ligunar i Sedlo i prostrani predjeli Poljana, Ubala i Ozegovica, a na sjeveroistoku bedemi od planina Ligunara sa Veljim Garcem, Lastve i Kopitnika.
Naselja ovoga plemena rasporedjena su po velikim predjelnim cjelinama, koje su dosta jasno odijeljene jedna od druge i svaka ima svoje od starine utvrdjeno ime. Tu dolaze najprije, najdalje na jugu plemenske oblasti, tri pomenuta predjela, koji su glavna sjedista plemenska: najdalje na jugozapadu Kcevo, do njega istocno Velestovo, a jos dalje na istoku Markovina. Istocno je od Markovine predio Zagreda. Od Kceva na sjeverozapadu su predjeli Donji Kraj i Ozegovice a jos dalje na sjeverozapadu Ubli. Na sjeveru od Kceva, Velestova i Markovine je veliki predio Lastva, a sjeverno od nje Poljane (sa Sedlom).
Predjeli se dijele na manje djelove, naselja, koja se u ovome plemenu oznacavaju nazivima: "selo" i "seoce". Za najmanje naselje, od jedne ili dvije kuce, obicno ce se upotrijebiti oznacenje "seoce", ali se taj termin ponekad cuje i za naselje od 6 - 7 kuca, za koje se inace redovno kaze, da je "selo". Dakle nema bas sasvim jasne razlike izmedju ova dva izraza. - Najprije cemo se zaustaviti na glavnom i najstarijem sjedistu plemena Ozrinica, na njegovoj matici, Kcevu.

KCEVO
Ovaj predio obuhvata polje Kcevo i njegovu siru okolinu na istoku i osobito na sjeveroistoku, u podgorini planine Kopitnika.
Na jugozapadnoj ivici polja Kceva je seoce Zaljuce, koje cine svega 3 "kuce" brastva Draskovica.
Zapadnom i sjeverozapadnom stranom polja i predjela Kceva prostire se "selo" Vojinici, koje se dijeli na "Vojinice" u uzem smislu sa 13 "kuca" brastva Ivanovica i na Prapratni Do sa 6 kuca Ivanovica i 1 kucom Draskovica. Prapratni Do je na zapadu od polja Kceva.
U sjevernom uglu polja Kceva i po stranama oko njega je "selo" Krizev Do. Njegove su kuce raspodijeljene na nekoliko omanjih dolova. Glavni i najveci od njih, koji je kod saborne cevske crkve, zove se upravo Krizev Do, i u njemu su 5 "kuca" brastva Damjanovica. Do toga dola je do Kotarine sa 1 "kucom", pa zatim dalje na sjeverozapadu Prijeki Do opet sa 1 "kucom" i jos dalje u tom pravcu, pod Ozegovim Vrhom, Brestovi sa 2 "kuce" - sve takodje od brastva Damjanovica.
Istocno od Krizeva Dola, u krajnjem sjeveroistocnom kutu polja Kceva je "selo", koje se po svome mjestu i zove Kuta. U njemu su po stranama od polja 2 "kuce" Damjanovica i 2 Ivanovica (Djukanovica).
Cijeli jugoistocni dio polja Kceva sa stranama vise njega zahvata "selo" Miske. Kuce su po ivici polja i po omanjim dolovima vise njega. U selu zive 20 "familija" brastva Vukotica. U Miske se racuna i seoce Prvete na sjeveroistoku od njih, vise polja, sa svega 1 "kucom" brastva Vulasa.
Na sjeveroistoku od Misaka, u pravcu ka planini Kopitniku, redjaju se "sela" i "seoca": Mitarca sa 2 "kuce" Vulasa; Dubravice, ispod Kopitnika, sa 1 "kucom" Vukotica; i Jankova Katunista, pod samim vrhom Kopitnika, sa 1 "kucom" Vukotica.
Na istoku i na jugoistoku od Misaka su najprije Tolici ili Toljici pod velikim brdom Grguljem, sa 1 "kucom" Vukotica, a dalje, takodje pod Grguljem, Cires sa 1 "kucom" Vukotica. Jos dalje na istoku Duboki Do sa 1 "kucom" Vukotica i Dolovi sa 2 kuce istoga brastva. Najzad, podaleko na jugoistoku, u podgorini Cevskog Lisca, Gumniste sa 1 "kucom" Vukotica.

DONJI KRAJ
se proteze duz granice prema Cucama. Dijeli se na dva "sela". Donji Kraj, koji je na jugu, i Cucki Do koji je sjeverno od njega. - "Selo" Donji Kraj se dijeli na "seoca", koja su po vecim ili manjim, zasebnim dolovima; u sred "sela" je Vrba sa 2 kuce, a oko nje su pocevsi s juga pa ka zapadu: Miokove Doline sa 6 kuca, Mirosalj-do sa 1 kucom, Kucinov Do sa 2 kuce, Sjeverovo selo (do cucke granice) sa 1 kucom i Polecela sa 1 kucom. U ovom "selu" je samo brastvo Draskovici. - U Cuckom Dolu je samo 1 kuca Draskovica.

OZEGOVICE
se dijele na tri "sela": na jugu, pod Ozegovim Vrhom su Ozegovice u uzem smislu, sa 6 kuca; na sjeverozapadu od njih je Basino Selo sa 3 kuce, a podaleko na sjeveru Dodosko Korito sa 6 kuca. Sve su to kuce brastva Vujovica.

UBLI
zahvataju dolove i "padine" (strane) na sjeveroistoku od velikih brda Strazista i Stazerskog Vrha, koji su prema cuckoj granici. "Sela" ovog predjela su uokrug oko Prvetske Glavice, kao sredista, na kome su crkva i skola. Na zapadu, pod Stazerskim Vrhom, je Stazer sa 13 kuca brastva Gardasevica. Sjeveroistocno je od njega Koljevac sa 5 kuca Vujovica; dalje je na sjeveroistoku Nogasevica sa 3 kuce Gardasevica; jos dalje u tom pravcu Ubaljski Do sa 6 kuca Gardasevica i 3 kuce Draskovica. Istocni dio Ubala cini "selo" Bijelo Polje sa 26 kuca Vujovica, a jugozapadno su od njih Padine sa 5 kuca Vujovica. - Podalje na sjeveru od cijele ove grupe "sela" su Presjecki Doli (ili Presjecki Dolovi) sa 4 kuce Vujovica i 1 kucom Draskovica.

POLJANE (sa SEDLOM)
Ovaj je predio izmedju Ubala na jugu, planine Ligunara na sjeveru, Pustog Lisca na zapadu i Troglava i Lastve na istoku. U njemu su cetiri "sela", od kojih je najdalje na jugozapadu Studenac, sa 2 kuce Gardasevica. Na sjeveroistoku je od njega, pod velikim brdom Sedlom, Pod-Sedlo sa 3 kuce Gardasevica. Dalje su na sjeveroistoku Bijele Poljane sa 5 kuca Vujovica i 1 kucom Gardasevica, a na sjeveru od njih, pri Ligunaru, Ravna Aluga ili Aluga od Poljana sa 5 kuca Vujovica.

LASTVA
Na jugu od Poljana i od planine Troglava pa sve do Kopitnika proteze se veliki predio ili "pla ina" Lastva. Po njoj su rasijana mnogobrojna stalna i privremena naselja cevskih brastava. Pocevsi s juga, ispod glavnoga vijenca planine Kopitnika, pa ka Lupoglavu stalna "sela" i "seoca" ovoga predjela idu ovim redom. Najprije je, pod najvisim vrhom Kopitnika (Jelovom Glavicom), Cudanovica sa 1 kucom. Sjeverno je od nje Miokovica sa 1 kucom a jos dalje na sjeveru Causevac sa 4 kuce. Istocno od njih, ispod brda Straznice, su Satorista sa 1 kucom, a dalje na sjeveroistoku Grabova Vlaka sa 2 kuce. Od nje su na sjeverozapadu jedno za drugim: Kamisevo sa 3 kuce, Zdrnarevine i Leskovo Razdolje sa po 1 kucom. U svim ovim naseljima stanuju porodice brastva Vukotica (u Causevcu Tatari ili Kesici - "Vukotici").
Ali u Lastvi, i to u njenom zapadnom i sjeverozapadnom dijelu, ima jos jedan niz "sela", koji pocinje sjeverno od polja Kceva pa se zavrsava u najsjevernijim okrajcima Lastve. U tim "selima" zivi samo brastvo Ivanovici. Na sjeveru je od cevskog sela Vojinica prvo naselje u Lastvi Jama sa 9 kuca. Dalje su na sjeveru redom jedno za drugim:: Virla sa 1 kucom, Leta sa 7 kuca, Bus sa 2 kuce, Meoca sa 20 kuca i najzad Tutini Doli, koji zahvataju prostran predio prema pjesivackoj granici, sa 7 kuca. Na istoku je od Melaca Carevski Do, pod Lupoglavom, sa 6 kuca; a na jugozapadu, prema Ublima, pod brdom Kaserom, Kaseska Laka sa 5 kuca.

VELESTOVO
je poveliki predio na jugu od planine Kopitnika. U njemu ima sedam "sela".
Najdalje je na zapadu "selo" Becici. U njegovom glavnom "selu" istog imena su 2 kuce brastva Stanojevica, a u "seocima": Popovim Dolinama, Capurovinama i Trubjeli ima po 1 kuca Vukotica.
Na jugoistoku od Becica je Ravan Velestovacka sa 15 kuca Stanojevica. - Na jugu su od nje Jabuke, pod Cevskim Liscem, sa 6 kuca Stanojevica - Vucinica. - Jos dalje na jugu i jugoistoku je poveliko "selo" Barjamovica. Ona se dijeli na mnoga manja "sela" i "seoca", kojima su kuce po dolovima i po stranama od brda. Pocevsi sa zapada, od planine Pjesivca, ta seoca dolaze ovim redom: Dugi Do (2 kuce); Ljeskovi Do (2 kuce); Barjamovica kod seoske crkve (10 kuca); Lunjevice (2 kuce); Glade (2 kuce); Katunista (1 kuca); Ceklin Do (4 kuce); Skocki Do (1 kuca); Jasika (5 kuca); Kresevac (1 kuca); i Lisica Dolina (2 kuce). - U Barjamovici zive porodice brastva Radicevica - Mrvaljevica i jos jedna kuca Katnica.
Na sjeveru je od Barjamovice "selo" Velestovo kraj glavnoga puta kod opste crkve svih Velestovaca. U njemu su 5 kuca Stanojevica i 1 kuca Radicevica - Mrvaljevica.
Jos je dalje na sjeveru "selo" Makljen, takodje kraj glavnoga puta. U njemu je glavno i staro "seoce" Makljen sa 2 kuce; vise njega su, na sjeveru, Kruska Lalevica sa 2 kuce i Breskov Do sa 2 kuce; a na istoku je, pod velikim brdom Vucicem, Krivi Do sa 1 kucom. U "selu" Makljenu stanuju samo Radicevici - Micunovici.
Na zapadu je od Makljena Vukov Pod, opet kraj glavnoga puta. I on se dijeli na dva "seoca"; Vukov Pod sa 6 kuca i vise njega Straznica na brdu istoga imena sa 2 kuce - i u jednom i u drugom od brastva Radicevica - Abramovica.

MARKOVINA
je ogradjena sa zapada planinama Lastvom i Kopitnikom i velikim brdom Vucicem a s istoka Veljim Garcem. Ima cetiri "sela".
Na sjeverozapadu je, pod Lastvom, "selo" Kruskovac sa 3 kuce Vidnica - Mandica i 1 kucom Krivoglava. - Istocno je od njega "selo" Krivoglavska Glavica ili Krivoglav sa 19 kuca brastva Krivoglava. - Juzno je od njih "selo" Crkvina sa 21 kucom Vidnica - Mitrovica. - Krivoglavi i Crkvina zovu se opstim imenom Gornja Markovina.
Najdalje je na jugu "selo" Donja Markovina, u kome su 6 kuca Vujovica, 3 kuce Vidnica - Mitrovica, 1 kuca Vidnica - Mandica, 1 kuca Vidnica - Pavlicevica i 1 kuca Vasiljevica ("Zagarcana").

    
    Monitor
    Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
        aktuelnosti  
    Medija klub
    Montenegro.com
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
    Radio Crne Gore